Reakcija organizacija za prava žena na izmjene i dopune Obiteljskog zakona upućene

Poštovani/e,

obraćamo Vam se povodom procesa donošenja izmjena i dopuna Obiteljskog zakona, odnosno povodom Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Obiteljskog zakona, P.Z. br. 578, kojega je predlagateljica Vlada Republike Hrvatske. Smatramo nužnim još jednom ukazati na potrebu prepoznavanja problema nasilja u obitelji, a kojeg su najčešće žrtve žene i djeca, što je u navedenom zakonskom prijedlogu i nakon javnog savjetovanja izostavljeno.

Kao što je općepoznato, Obiteljski zakon je temeljni pravni akt koji regulira obiteljske odnose u Republici Hrvatskoj, što znači i da regulira (ili bi trebao regulirati) i odnose u obiteljima u kojima je

prisutno nasilje/postoji povijest nasilja nad ženama i njihovom djecom. Prema dostupnim podacima, u Republici Hrvatskoj je 27% žena bilo žrtva psihološkog nasilja sadašnjeg ili bivšeg partnera, a 8% njih žrtve tjelesnog nasilja od sadašnjeg ili bivšeg partnera, uključujući i prijetnje.1 S obzirom da iz navedenog proizlazi da je više od trećine žena i njihove djece2 u Republici Hrvatskoj doživjelo ili doživljava nasilje u obitelji, smatramo da takva situacija nedvojbeno zaslužuje pažnju vladajućih i adekvatne zakonske intervencije.

Podsjećamo i da se, prema nedavno iznesenim podacima MUP-a, nasilje u obitelji nalazi na 6. mjestu po broju prijava kaznenih djela i da je u odnosu na isto razdoblje prošle godine u porastu za 45%.

Unatoč hrvatskoj realnosti sveprisutnosti nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, adekvatna reakcija i dalje izostaje. Prijedlog izmjena i dopuna Obiteljskog nasilja problematikom nasilja u obitelji i zaštitom žrtava tog nasilja (uključujući djecu) bavi se tek ovlaš i na način koji ne prepoznaje rodnu utemeljenost nasilja.

Predložene izmjene, isto tako, ne usklađuju zakon i praksu s međunarodnim propisima (uključujući Konvenciju Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji) ni sa standardima pružanja potpore i zaštite žrtava u kontekstu pristupa orijentiranog na žrtve. Nadalje, gotovo svi prijedlozi organizacija civilnog društva koje izravno rade sa žrtvama nasilja u obitelji dani tijekom javnog savjetovanja nisu prihvaćeni.

Neodaziv saborskih zastupnika raspravi o konačnom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Obiteljskog zakona smatramo apsolutno neprihvatljivim ponašanjem, ali ujedno i jasnim pokazateljem jesu li obitelj i nenasilje zaista najvažnije vrednote koje uživaju posebnu zaštitu u Republici Hrvatskoj.

1 Vlada Republike Hrvatske, Ured za ravnopravnost spolova, priopćenje od dana 21. rujna 2023., dostupno na:

2 Konvencija Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji već u Preambuli

prepoznaje da su djeca žrtve nasilja u obitelji i (samim) svjedočenjem nasilju u obitelji.

U (pre)skromnoj saborskoj raspravi o konačnom prijedlogu izmjena i dopuna Obiteljskog zakona, samo je jedna zastupnica posvetila dužnu pažnju problematici nasilja nad ženama i u obitelji, a u skladu s onim što su organizacije civilnog društva predlagale tijekom javnog savjetovanja.

Slijedom navedenog, tražimo i podsjećamo:

1. da je nužno prilikom donošenja izmjena i dopuna Obiteljskog zakona osigurati zaštitu žena i djece

žrtava nasilja, što znači da zakonske odredbe trebaju prepoznati i osigurati:

• nespojivost činjenja nasilja sa zajedničkom roditeljskom skrbi

• da nenasilni roditelj nema dužnost ni odgovornosti poticati i omogućavati ostvarivanje

osobnih odnosa u svim slučajevima kada su ona i/ili dijete žrtva nasilja te da se isto ne uvjetuje

donošenjem sudske odluke kojom je nasilnom roditelju koji ne stanuje s djetetom ograničeno

pravo na ostvarivanje osobnih odnosa

• da je postupak obveznog savjetovanja alternativni način rješavanja sporova u smislu čl. 48.

Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji

te da sudjelovanje u tom postupku ne smije biti obvezno

• da se ne smije koristiti princip spremnosti na sporazumno rješavanje sporova u slučajevima

nasilja

2. da opseg izmjena i dopuna Obiteljskog zakona koje se trenutno nalazi u saborskoj proceduri nije

dostatan da ozbiljno i konkretno doprinese zaštiti djece i nenasilnih roditelja, odnosno da je nužno

potrebna sveobuhvatna i temeljita revizija obiteljskog zakonodavstva u Republici Hrvatskoj

3. da je Odbor stranaka Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i

nasilja u obitelji među preporukama za koje očekuje od Republike Hrvatske da ih usvoji u naredne tri

godine istaknuo i:

– nužnost osiguravanja da obiteljski sudovi, prilikom odlučivanja o uređenju i roditeljskoj skrbi

te održavanju osobnih odnosa:

– uzimaju u obzir nasilje počinjeno od strane jednog roditelja prema drugome, što

uključuje i

– (postojanje) i po potrebi korištenje zakonskih odredaba o ograničavanju ili ukidanju

roditeljskih prava u slučajevima nasilja u obitelji;

– ista preporuka govori i o nužnosti (postojanja) i provedbe dubinskih analiza rizika,

koje se trebaju provoditi u suradnji s relevantnim dionicima, kao što su kazneni sudovi,

policija, sektor zdravstva, specijalizirane ženske službe za potporu

– za što je pak nužno da su svi dionici prikladno educirani – kako o rodno uvjetovanom

nasilju, tako o zahtjevima Konvencije i opasnostima neznanstvenih koncepata poput

‘otuđenja od roditelja’. Dodatno, napominjemo da preporuke GREVIO odbora ističu i potrebu da edukacije, odnosno osposobljavanja stručnjaka koji postupaju povodom

nasilja budu sustavna i obvezna, početna i stručna te da takva obuka treba biti osmišljena u bliskoj suradnji sa svim relevantnim dionicima, uključujući neovisne ženske nevladine organizacije koje pružaju specijaliziranu potporu ženama žrtvama

nasilja.

4. na nužnost donošenja sveobuhvatnih politika i zakona koji će obuhvaćati sve oblike nasilja prema ženama na koje se Konvencija odnosi, posvećujući pritom dužnu pažnju ženama u povećanom riziku i uz adresiranje rodne uvjetovanosti nasilja prema ženama i nasilja u obitelji.

Supotpisuju organizacije civilnog društva:

 

SOS Rijeka – centar za nenasilje i ljudska prava

Domine – organizacija za promicanje ženskih prava Split

Ženska mreža Hrvatske

CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje