Okrugli stol „Problem trgovanja ljudima u Hrvatskoj – provedba Nacionalnog plana za suzbijanje trgovanja ljudima” održan je 23.06.2020.g. u Križevcima u organizaciji Udruge “HERA“ Križevci i DOMINE Split u sklopu  projekta „HOP ON – uključi se“. Projekt je financiran sredstvima Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Cilj okruglog stola bio je predstaviti projekt te naglasiti važnost suradnje institucija  i organizacija civilnog društva u svrhu zaštite žrtava trgovine ljudima.

Sudionici/e Okruglog stola bili su predstavnici/e nadležnih ministarstava, nadležnih institucija, članovi Nacionalnog odbora za suzbijanje trgovanja ljudima i njegovog  Operativnog tima, predstavnici organizacija civilnog društva koje se bave prevencijom i suzbijanjem trgovanja ljudima te predstavnici medija.

Na okruglom stolu su o problemu trgovanja ljudima i njegovom suzbijanju iz svog djelokruga rada govorili: Kristinka Režek iz Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH, zamjenica tajnice Nacionalnog odbora za suzbijanje trgovanja ljudima, Ivana Bertol iz Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Službe za zaštitu i promicanje prava socijalno osjetljivih skupina, Dejan Dretar, voditelj Službe organiziranog kriminaliteta PNUSKOK-a, MUP-a, Nela Pamuković iz Centra za žene žrtve rata – ROSA Zagreb, članica Operativnog tima Nacionalnog odbora za suzbijanje trgovanja ljudima,  Maja Gregurović iz Policijske uprave Koprivničko-križevačke, Odjela za prevenciju, Dora Vrhovec Golub iz Gradskog društva Crvenog križa Križevci koje provodi projekt “Recimo NE trgovanju ljudima” i Mirjana Kučer iz udruge DOMINE Split.

Moderatorica okruglog stola bila je Marina Švagelj Jažić iz udruge “HERA“ Križevci.

U izlaganjima je istaknuto kako Hrvatska izgrađuje sustav suzbijanja trgovanja ljudima  od 2002. godine, te je na području prevencije i suzbijanja trgovanja ljudima ratificirala najznačajnije međunarodne dokumente. Također 2002.godine odlukom Vlade RH osnovan je i Nacionalni odbor za suzbijanje trgovanja ljudima koji prati i koordinira provedbu propisa,  programa i strategija na području suzbijanja  trgovanja ljudima. Nacionalni dokumenti u području suzbijanja trgovanja ljudima usklađeni su sa svim međunarodnim standardima. 07. lipnja 2018.godine usvojen je Nacionalni plan za suzbijanje trgovanja ljudima od 2018. -2021.godine kojemu je fokus na jačanju proaktivnih metoda identifikacije i već uspostavljene suradnje posebice pri otkrivanju potencijalnih slučajeva trgovanja ljudima za vrijeme turističke sezone te otkrivanju vrbovanja žrtava putem Interneta, daljnje unaprjeđivanju metoda identifikacije žrtava trgovanja ljudima, osiguravanje najboljeg interesa žrtava trgovanja ljudima, sustavno financiranje SOS linije te sustavna suradnja Republike Hrvatske s drugim državama i međunarodnim i regionalnim organizacijama i inicijativama na području suzbijanja trgovanja ljudima.

Sustav socijalne skrbi u pomoći i podršci žrtvama trgovanja ljudima je integrativni dio nacionalnog sustava suzbijanja trgovanja ljudima i djeluje na nacionalnoj, regionalnoj i županijskoj razini. U sustavu pomoći žrtvi trgovanja ljudima sudjeluju: koordinator MDOMSP-a – na nacionalnoj razini; regionalni koordinatori –  na regionalnoj razini; stručni radnici centara za socijalnu skrb Zagreb, Rijeka, Osijek, Split; županijski koordinatori – na županijskoj razini; stručni radnici centara za socijalnu skrb , te mobilni timovi – osnovani u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Splitu (članovi tima su: 1 član  – regionalni koordinator, 1 član – HCK, 2 člana – OCD-a)

Također je istaknuto kako je trgovanje ljudima jedan je od najbeskrupuloznijih oblika kršenja ljudskih prava s ciljem stvaranja profita ili osobne koristi. To je globalni fenomen koji nije zaobišao niti Hrvatsku, koja je država odredišta, destinacije i tranzita žrtava trgovanja ljudima. Hrvatska više nije isključivo tranzitna zemlja već se sve više pojavljuje kao zemlja porijekla i krajnjeg odredišta žrtava trgovanja ljudima. I nadalje je važan tranzitni pravac kojim se koriste krijumčari, tzv. “balkanska ruta”. Trgovanje ljudima najčešće podrazumijeva trgovinu osobama ženskog spola, mlađe životne dobi, seksualno iskorištavanje je i nadalje dominantan oblik iskorištavanja žrtava, a jedan od oblika trgovanja je i radna eksploatacija djece, odnosno ulično prosjačenje.

Istaknuto je da u RH mehanizmi kaznenog prava kroz praksu koja je stvorena nisu dovoljno učinkoviti jer se kazneni postupci za žrtve trgovanja ljudima često vode protiv počinitelja zbog drugih kaznenih dijela, npr. kaznenog djela prostitucije, podvođenja ili se istrage obustavljaju.

PETRA Mreža upozorava da je pravni okvir kakav imamo diskriminatoran u odnosu na žene te da usko ne povezuje prostituciju sa seksualnim iskorištavanjem i trgovanjem ljudima. Stoga se zalaže za izmjene i dopune kaznenog djela prostitucije iz čl. 157. na način da se njime obuhvate i osobe koje koriste spolne usluge, te da snose kaznenu odgovornost.

Zaključak Okruglog stola:

• Trgovanje ljudima ne događa se negdje drugdje, u nekim nepoznatim zemljama, nestvarnim zemljama, ono je prisutno  i u Hrvatskoj.  Trgovci ljudima nisu neki „kriminalci“ , već su često žrtvama poznate osobe, poznanici, rođaci i/ili prijatelji. Hrvatska nije samo tranzitna zemlja, već je zemlja porijekla i krajnjeg odredišta. Žrtve trgovanja također su i hrvatski državljani/ke.
• Mladi ljudi zbog svoje želje za samostalnošću te potrage za boljim životom laka su meta trgovaca ljudima, stoga je potrebno senzibilizirati mlade ljude na problematiku trgovanja ljudima pružanjem informacija, kako bi na vrijeme mogli prepoznati moguće opasnosti te donijeti prave odluke u vezi s traženjem boljih prilika i/ili mogućeg zapošljavanja izvan Hrvatske.
• Oblici i načini trgovanja ljudima se mijenjaju te je potrebno stalno raditi na osvještavanju i edukaciji javnosti, stručnjaka i stručnjakinja te potencijalnih žrtava ali i društvene zajednice.
• Iako u Hrvatskoj postoji izgrađen sustav suzbijanja trgovanja ljudima još uvijek ima puno prostora za poboljšanje njegovog funkcioniranja uključivanjem svih nadležnih institucija, ministarstava, organizacija civilnog društva i drugih tijela koja sudjeluju u ovom sustavu. Potrebno je dosljedno primjeniti odredbe 11-17 Direktive 2011/36/EU Evropskog parlamenta i Vijeća o sprječavanju i suzbijanju trgovanja ljudima i zaštiti njegovih žrtava, te voditi računa o svim drugim dokumentima koji upućuju na poboljšanje zaštite žena i djevojčica žrtava nasilja kao što su Direktiva 2012/29/EU o žrvama kaznenih djela, Strategiju EU o suzbijanju nasilja nad ženama i djevojčicama i dr. Posebno treba uzeti u obzir preporuke međunardnih tijela kao što je CEDAW odbor, GRETA, State Department TIP Report i dr.
• U svrhu zaštite žrtava trgovanja ljudima posebno rizičnih skupina kao što su djeca i mladi potrebno je razvijati sustavne kontinuirane obrazovne prevencijske program