Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava,  udruga “HERA” Križevci u suradnji s Udrugom osoba s invaliditetom “Bolje sutra” grada Koprivnice, u ponedjeljak, 10. prosinca u dvorani COOR-a Koprivnica predstavila je rezultate online istraživanja nasilja nad ženama u Koprivničko-križevačkoj županiji.

On-line istraživanje nasilja nad ženama i nasilja u obitelji u Koprivničko-križevačkoj županiji nastao je u sklopu projekta “Aktivno protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji” kojeg provodi Udruga “HERA” Križevci i Udruga “Bolje sutra” osoba s invaliditetom grada Koprivnice uz financijsku podršku grada Križevaca i Koprivničko-križevačke županije.

Opći cilj projekta:

– unaprjeđenje zaštite žrtava nasilja u obitelji i njihovo osnaživanje putem stručne savjetodavne, pravne i psihosocijalne pomoći te promicanje međusektorske suradnje u svrhu podizanja kvalitete života i socijalne uključenosti žrtava nasilja

Specifični ciljevi projekta:

– pružanje emocionalne i savjetodavne pomoći putem SOS – telefona za žrtve nasilja

– pružanje psihosocijalne i pravne pomoći žrtvama nasilja u Savjetovalištu za žrtve nasilja

– suradnja i umrežavanje sa institucijama u cilju razvijanja modela timskog pristupa rješavanju problema nasilja u obitelji i nasilja nad ženama

– osvještavanje i senzibiliziranje javnosti o problematici nasilja u obitelji i nasilja nad ženama

Predmet istraživanja: utvrditi pojavne oblike i ozbiljnost problema nasilja nad ženama i

obiteljskog nasilja u Koprivničko-križevačkoj županiji te potrebu za servisima pomoći žrtvama nasilja

Uzorak istraživanja: žene od 18 godina starosti / ukupan broj 321 žena

Tehnika istraživanja: internetski upitnik (tzv. web anketiranje), anketa od 18 zatvorenih pitanja

Ovo istraživanje je prvo istraživanje o nasilju nad ženama u Koprivničko-križevačkoj županiji.

U anketi su sudjelovale isključivo žene, ukupno 321 žena Koprivničko-Križevačke županije.

Najviše ispitanica je staro između 26 – 36 godina, preko 35%, između 37 – 47 godina je 33,3%, 48 – 58 godina je 13%, od 18 – 25 godina gotovo 10%, dok je preko 8% ispitanica starije od 58 godina.

Najviše ispitanica ima završenu srednju školu (42,1%), iznad 30% ima završen fakultet, magisterij ili doktorat, skoro 20% višu školu, dok 6,5 % ima završenu osnovnu školu.

U braku je 57,9% ispitanica, 19,6% ispitanica nije u vezi, 18,7% ispitanica je u vezi duljoj od godine dana, dok je mali broj ispitanica u vezi do godine dana.

Od 321 ispitanice njih 40,8 % ima dvoje djece, 25,2% nema djece, 23,4% ima jedno dijete, dok ostali imaju troje ili više djece.

U gradu živi 71% ispitanica, dok njih 29% živi na selu.

. 8,1% od ukupnog broja ispitanica su žene s invaliditeom. Žene s invaliditetom ne prijavljuju nasilje nad njima, jer su svjesne da su ekonomski ovisne o počiniteljima nasilja, ali i ovise o njihovoj pomoći u svakodnevnim životnim potrebama. S obzirom na ove podatke bilo bi potrebno provesti posebno istraživanje o nasilju nad ženama s invaliditetom.

Što se tiče radnog odnosa, 58,3% ispitanica zaposleno je na neodređeno, 17,8% ispitanica su kućanice, 9,7% su u mirovini,manji postotak (4%) radi u poljoprivredi, 3% su kućanice i studentice/ućenice, dok ih je 2,5% nezaposleno. Najveći broj ispitanica (24,9%) ima u vlasništvu nekretninu zajednički sa partnerom, preko 20% ih živi sa roditeljima, 18,1% živi u vlastitom prostoru, 15,9% živi u nekretnini koja je u vlasništvu supruga/partnera dok u najmu živi 9% ispitanica.

 Više od 50% ispitanica ima prijateljicu koja je jednom ili više puta bila žrtva nasilja, te je skoro 40% ispitanica vidjelo ili znalo da je otac bio grub prema majci tijekom života, jednom ili više puta. Čak više od 30% ispitanica je jednom ili više puta doživjelo neki oblik fizičkog nasilja od strane partnera, a skoro 50% ih je doživjelo neku vrstu psihičkog nasilja (jednom, više puta, a kod nekih to i dalje traje).

Samo 10% ispitanica je prijavilo nasilje, a preko 30% ih nikome nije reklo da se isto dogodilo. Na bolovanju radi nasilja je bio vrlo mali postotak žena ispitanica, no svakako nije zanemariv.

Skoro 20% ispitanica navodi da ne bi mogle samostalno podmiriti osnovne životne potrebe, ukoliko bi na to bile prisiljene, dok je 16% ispitanica materijalno sigurno.

Velikih 73,4% žena smatra da je obiteljsko nasilje i nasilje nad ženama u Koprivničko-Križevačkoj županiji puno veći problem nego se misli, čak 88,5% ispitanica smatra da bi se u medijima trebalo puno više govoriti o problemu obiteljskog nasilja i nasilja nad ženama.

 Što se tiče potrebe servisa pomoći i podrške za žrtve nasilja, čak 98,4% ispitanica smatra da je usluga SOS telefona i Savjetovališta za žene žrtve nasilja i žrtve obiteljskog nasilja potrebna u Koprivničko-Križevačkoj županiji.

 Zaključak:

Podaci ovog istraživanja ukazuju na prisutnost nasilja nad ženama u Koprivničko-križevačkoj županiji koji ne možemo i nesmijemo zanemariti.Prepoznavanje nasilja nad ženama izuzetno je važan osobni, obiteljski i javnozdravstveni problem, ali i problem cjelokupnog društva gdje se krši dostojanstvo i ljudsko pravo žene. Posebnu dimenziju ova pojavnost ima kada su žrtve žene s invaliditetom. Stoga je pružanje podrške i pomoći ženama koje su proživjele neki oblik nasilja, moralna obaveza stručnjaka i šire zajednice.

Preporuke:

• podizanje javne svijesti o nasilju nad ženama i nasilju u obitelji, posedno nasilja nad ženama s invaliditetom kroz javne akcije i kampanje

• senzibiliziranje javnosti o važnosti i nužnosti prijave i sumnje na nasilje

• unaprijediti međusektorsku suradnju i razmjenu informacija između institucija sustava i organizacija civilnoga društva

• podržati rad županijskih tijela za prevenciju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji

• kontinuirano provoditi preventivne programe osnaživanja i edukacije za žene o neprimjerenim i neprihvatljivim oblicima ponašanja

• kontinuirano provoditi preventivne programe prevencije nasilja u obrazovnim ustanovama

• edukacija stručnih osoba koje rade sa ženama žrtvama nasilja i žrtvama obiteljskog nasilja

• kontinuirana podrška servisima za podršku i pomoć žrtvama nasilja