Prevencija nasilja u vezama mladih

letakCilj projekta je prevencija nasilja u partnerskim vezama mladih te razvijanje svijesti o potrebi uklanjanja rodnih stereotipa i ostalih uzroka rodno uvjetovanog nasilja i poticanje provođenja učinkovitih programa koji se bave sprječavanjem nasilja u vezama mladih. Projekt će provoditi CESI u partnerstvu s udrugom žena Hera Križevci i Mrežom udruga Zagor u Zagrebačkoj, Krapinsko zagorskoj, Karlovačkoj, Koprivničko križevačkoj i Sisačko moslavačkoj županiji te Gradu Zagrebu uz financijsku podršku Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te Ministarstva socijalne politike i mladih.

 U okviru projekta biti će provedena edukacija edukatora/ica za dvije grupe mladih i očekujemo da će 40 mladih osoba biti osposobljeno za rad na prevenciji nasilja u partnerskim vezama mladih. Sastavni dio edukacija biti će i akcijsko planiranje gdje će sudionice/i osmisliti akcije koje će provesti u svojim lokalnim sredinama, a bit će usmjerene na osvještavanje mladih i šire javnosti o problemu nasilja u vezama te potrebi edukacije mladih o kvalitetnim vezama i nenasilju. U tu svrhu bit će tiskani različiti promotivni materijali i snimljen i radio jingle. Tiskati ćemo i distribuirati priručnik za vršnjačke edukatore/ice u kojem ćemo, osim radionica, ponuditi i dobre primjere rada mladih na prevenciji rodno uvjetovanog nasilja.

Provest ćemo i 10 radionica na kojima će biti poboljšano znanje i informiranost više od 200 mladih o nasilju u vezama te unaprijeđene vještine za stvaranje kvalitetnih veza.

Stručnjaci/kinje i donositelji/ce odluka će biti uključeni u raspravu o potrebi za sustavnim radom na prevenciji nasilja u okviru tribine i okruglog stola što će omogućiti razmjenu informacija te unaprijediti povezivanje i koordinaciju aktivnosti te unaprijediti suradnja udruga, institucija i lokalnih vlasti. Ovisno o potrebama, institucijama će biti ponuđena i pružena podrška i pomoć u razvoju i provođenju preventivnih programa te distribuirani edukativni materijali o prevenciji nasilja u partnerskim vezama mladih.

Na web stranicu SEZAM će redovito biti stavljane informacije koje se tiču projekta, prevencije nasilja i rodne ravnopravnosti, a mladima se pruža mogućnost postavljanja pitanja i dobivanja odgovora na probleme koji ih muče.

Tijekom cijelog projekta organizirati će se upoznavanje novinara/ki s projektom i pitanjem nasilja u vezama, a Internetske stranice i newsletteri organizacija koje sudjeluju u projektu kontinuirano će informirati svoje čitatelje/ce o aktivnostima te na taj način doprinositi kampanji. Koristiti će se i postojeći profili i stranice na socijalnoj mreži Facebook i Twitter.

 

 

Održan trening u sklopu projekta Europske mogučnosti za ruralne žene

Od 24. do 26. siječnja u Termama Tuhelj u sklopu projekta Europske mogućnosti za ruralne žene održan je trening za žene poduzetnice, obrtnice, vlasnice OPG i one koje imaju ideje za apliciranje na EU fondove. Cilj treninga je bio da sudionice  dobiju informacije i znanja o mogućnostima korištenja EU fondova te da steknu samopouzdanje i razviju vještine za  izradu projektnih ideja. Unatoč vremenskim uvjetima treningu je prisustvovalo 17 žena koje imaju inovativne djelatnosti i ideje za projekte – od  planinarskog doma na Kalniku, proizvodnje drvenih igračaka, ekološke proizvodnje mlijeka, uzgoja aronije i aromatičnog bilja, terapijske zajednice za osobe s duševnim smetnjama pa do uzgoja konja, svinjogojstva i energetike.

Prvi dan treninga započeo je panel diskusijom na kojoj su sudjelovale Jasna Petek, zamjenica župana Krapinsko-zagorske županije, Karmen Sinković iz Ministarstva poljoprivrede, Zdenka Lončar, pomoćnica ministra poduzetništva i obrta te Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. Na panel diskusiji govorilo se o statusu žena u ruralnim područjima koji je vrlo težak što je pokazalo istraživanje  “101 pitanje za ruralnu ženu” Ministarstva poljoprivrede.  Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova istaknula je da su  žene u ruralnom području izložene  višestrukoj diskriminaciji, otežan im je pristup obrazovanju za odrasle i zdravstvenoj zaštiti, opterećuje ih vrlo loša prometna povezanost i nedovoljno politički participiraju. Karmen Sinković iz Ministarstva poljoprivrede, voditeljica spomenutog istraživanja istaknula je da žene nose veliki kreativni potencijal za razvoj lokalnih zajednica i da treba osigurati mogućnosti da one to i ostvare. Pomoćnica ministra Zdenka Lončar najavila da Poduzetnički impuls 2014. kreće najkasnije do sredine veljače, a u tijeku je i izrada Strategije razvoja ženskog poduzetništva za razdoblje 2014-2020. Isto tako je istaknula mogućnost da poduzetnice kroz natječaj ostvare sufinanciranje skrbi za djecu što je od velike važnosti za usklađivanje profesionalnog i obiteljskog života. Sve panelistice su istaknule da je vrlo važna suradnja i podrška žena međusobno.

U subotu i nedjelju, trening se nastavio s edukacijom o EU fondovima. Trening je vodila Ivona Pavelić iz tvrtke Projekt jednako razvoj. Tijekom treninga sudionice su se upoznale s dostupnim fondovima, okvirnim pravilima natječaja i potrebnom dokumentacijom te su u malim grupama razrađivale ideje. Sudionice su izrazile zadovoljstvo treningom koji im je omogućio kvalitetno sagledavanje europskih fondova, ali im je dao  i inspiraciju i motivaciju za daljnji rad na projektima.

U sklopu projekta također su snimljena i dva filma o poduzetničkim idejama kao primjeri dobre prakse, a u planu su još dva filma koja će promovirati i ideje sudionica treninga.

 

Projekt  “Europske mogućnosti za ruralne žene”  provode CESI, K zona, Radio  Kaj i Udruga  HERA Križevci  u Zagrebačkoj, Krapinsko-zagorskoj i  Koprivničko –  križevačkoj  županiji.  Cilj projekta je informirati žene iz ruralnih područja o mogućnostima koje donosi članstvo u Europskoj Uniji te osvijestiti njihov doprinos EU. Projekt će trajati 15 mjeseci, a uključuje edukaciju žena o mogućnostima financiranja projekata iz EU fondova te upoznavanje građana i građanki s utjecajem  članstva u EU na njihov svakodnevni život.

Tribina povodom 25.11. Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama

16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama je međunarodna kampanja  koju provodi  više od 2000 različitih organizacija u preko 150 zemalja svijeta kroz niz aktivnosti. Pokrenuta je 1991. (Pokrenuo ju je Women’s Global Leadership Institute)  a obuhvača obilježavanje 25.studenog Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama , 1. prosinca – Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a, 6. prosinca – godišnjicu montrealskog masakra i 10. prosinca – Međunarodnog dana ljudskih prava.

Cilj kampanje je osvijestiti javnost o problemu nasilja i potaknuti odgovorne na bolju prevenciju i učinkovitiju zaštitu žena svih dobi od nasilja, kojemu su mnoge od njih i dalje izložene.

Udruga Hera i ove godine u suradnji sa Udrugom Invalida Križevci uključila se u Međunarodnu kampanju 16 dana aktivizma borbe protiv nasilja nad ženama koja započinje 25.studenog Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama te završava10. prosinca Međunarodnim danom ljudskih prava organizirajuči tribinu Nasilje i diskriminacija nad ženama s invaliditetom. 

 

O nasilju nad ženama s invaliditetom te iskustvima Mreže Saveza osoba s invaliditetom Hrvatske i Mreže žena s invaliditetom SOIH-e, govoriti  će

Marica Mirić, koordinatorica Mreže  projekata SOIH-a.

 

  Tribina će se održati 26.11. 2013 u multimedijskoj dvorani gradske knjižnice „Franjo Marković“ Križevci, Trg Sv.     Florijana 14, sa početkom u 15,00 sati.

 

Žene s invaliditetom su posebno osjetljiva društvena skupina koja se često radi svog spola i radi svog invaliditeta nalazi u neravnopravnom položaju u odnosu na muškarce i žene bez invaliditeta, ali i u odnosu na muškarce s invaliditetom. O nasilju nad ženama s invaliditetom još se uvijek malo govori jer ga žene vrlo rijetko prijavljuju iz mnogobrojnih razloga, stoga je cilj ove tribine progovoriti o specifičnim problemima, poteškočama te diskriminaciji žena s invaliditetom.

 

Kako prepoznati nasilne veze

                  P R E P O Z N A V A N J E  N A S I L N I H  V E Z A

  • Nasilnik/ca se ponaša ljubomorno pred drugima, pokazuje “vlasništvo”
  • Ponižava partnera/icu pred drugima, neslano se šali
  • Nasilnik/ca se ponaša prezaštitnički, žrtva nema ni minute slobode
  • Žrtva je u stalnom “kontaktu očima” s nasilnikom/icom
  • Nasilnik/ca odgovara na pitanja koje je postavljeno žrtvi, poseže za predmetima koji su poslani žrtvi
  • Žrtvino ponašanje se promjeni čim nasilnik/ca napusti prostoriju (npr. postane življa, komunikativnija….)


PREPOZNAVANJE POTENCIJANIH NASILNIKA/CE:

  • Ljubomorno ponašanje: krivi partnera/icu za ljubomoru
  • Kontrolira partnera/icu: stalno naziva da pita gdje je i što radi
  • “Brzo vezivanje”: (ti si moja, mi smo savršen par, brze zaruke…)
  • Nerealna očekivanja: (moraš biti mršava, držati do sebe, savršenadjevojka/mladić)
  • Izolacija: (od prijatelja/ica)
  • Uvijek nalazi izvore osobnih problema u drugima
  • Hipersenzitivnost: (brzo eksplodira)
  • Pokušava vas uvjeriti da vaše aktivnosti, fax, hobby, posao, nemaju smisla i da su traćenje vremena
  • Prisiljava partnera/icu na sex ili mu/joj ga uskraćuje
  • Verbalno zlostavljanje
  • Fizičko nasilje u prijašnjim vezama
  • Prijetnje fizičkim nasiljem
  • Lomi, baca, uništava predmete
  • Završava svađe/nesuglasice upotrebljavajući poziciju moći ili silu


TIPIČNA  PONAŠANJA  ŽRTAVA:

  • u razgovoru spominje koliko se boji partnera/ice
  • brine o tome kako će partner/ica reagirati na njezine/njegove  aktivnosti, usredotočuje se gotovo isključivo na partnerove/ičine osjećaje i misli
  • boji se da bi intervencija samo mogla pogoršati situaciju
  • srami se detaljnije razgovarati o svojoj vezi
  • ima manje ili veće ozljede koje pokušava sakriti (sunčane naočale,odjeća dugih rukava po toplom vremenu, daje manjkava ili netočna objašnjenja)
  • često se ne može ponašati u skladu sa svojim interesima: “Moj dečko/djevojka to neće dopustiti, ne voli dok to radim/obučem, ljutiti  će se…”
  • depresivna/an je, tjeskobna/an, čak i suicidalna/an
  • odustaje od svojih aktivnosti da udovolji partneru/ici
  • očajnički pokušava udovoljiti partneru u nadi da će izbjeći daljnje nasilje
  • opravdava partnera/icu drugima (imao/la je loš dan, nije uvijek takav/va, on/ona mene voli…)

 

Ponekad ponašanje i geste osobe sa  kojom smo u emocionalnom odnosu prepoznajemo kao privrženost i strastvenu ljubav, a ona zapravo može biti znak ljubomore, posesivnosti i kontrole.

 

Važnost zaštite reproduktivnog zdravlja!

Pravo na reproduktivno zdravlje  dio je  općih ljudskih prava i  uključuje slobodno i svjesno odlučivanje o najpovoljnijem vremenu za roditeljstvo, za rađanje željenog broja djece te razmaku između poroda.

Isto tako uključuje i dostupnost informacija i sredstava za kontracepciju te pravo na najviše standarde zaštite seksualnog i reproduktivnog zdravlja.

Reproduktivna zdravstvena zaštita uključuje prevenciju, dijagnostiku, liječenje zdravstveni odgoj i savjetovanje.

O spolnim bolestima ( spolno prenosivim infekcijama- SPI) , koje su sve raširenije, tinejdžeri znaju jako malo, a broj neželjenih trudnoća adolescentica godinama se ne smanjuje. Neželjene tinejdžerske trudnoće suzbijaju se vrlo jednostavno – obrazovanjem, što je dokazano istraživanjima u zemljama koje se sustavno bore s tim problemom.

Zbog rizičnog seksualnog ponašanja spolne bolesti su vrlo proširene među mladim ljudima. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije širenje SPI najviše ugrožava mlade u dobi od 20 do 24 godine, koji nemaju stalne  partnere.

Dokazano je također da mladići i djevojke koji više znaju o spolnom ponašanju i intimnom životu, imaju manji broj seksualnih partnera.

Uz izuzetak AIDS-a, žene su općenito izloženije i imaju više posljedica od SPI nego muškarci. Najčešće posljedice su teški upalni procesi reproduktivnih organa, neplodnost ili smanjena plodnost, spontani pobačaji, izvanmaternična trudnoća, predstadiji raka ili rak vrata maternice, oštećenja ostalih organa pa i smrt oboljele osobe.

Godišnje se u svijetu 333 milijuna ljudi zarazi nekom SPI,  ne računajući AIDS.

 

Obrazovanjem do zdravlja i sigurnosti!

Kako prebroditi razvod

Razvod donosi mnoge promjene kako kod roditelja tako i kod djece.

  • emocionalne i socijalne promjene  – tuga, depresija, osjećaj manje vrijednosti, usamljenost; gubitak zajedničkih prijatelja, preuzimanje novih obiteljskih uloga
  • financijske i profesionalne –  manjak novaca ili nedostatak vremena za obaveze

Djeci se mijenja čitav svijet – ne samo da više ne žive s oba roditelja, već često mijenjaju dom, vrtić ili školu, prijatelje ili se privikavaju na nove članove obitelji.

Djeca često misle da je nešto što su učinili dovelo do poteškoća između roditelja i sebe okrivljavaju za razvod. Oni često vjeruju da ukoliko će biti zaista dobri, sve će ponovno biti u redu i roditelji će biti zajedno.

Roditelji su u okolnostima rastave zaokupljeni vlastitim problemima te pronalaženjem načina nošenja sa novonastalnom situacijom, u takvim situacijama nerijetko  zanemaruju djetetove poteškoće i potrebe, pa je vrlo bitno u ovakvim kriznim situacijama pronaći stručnu pomoć.

Ukoliko Vam je potrebna podrška i pomoć nazovite u Savjetovalište i dogovorite razgovor sa stručnom osobom, psihologinjom ili socijalnom radnicom.

 

 

 

Nasilje u partnerskim vezama/obitelji

U našem je društvu često uvjerenje da je nasilje u partnerskim odnosima privatna stvar i da je prihvatljivo da muž ponekad tuče svoju ženu, da dečko tu i tamo udari svoju djevojku. Međutim posljedice nasilja u partnerskim odnosima su ozbiljan društveni problem.

Nasilje u partnerskim vezama je sustavan obrazac zlostavljajućeg ponašanja koji se čini u svrhu kontrole, dominacije i zastrašivanja.

Nasilje u vezama utječe na fizičko, mentalno, emocionalno zdravlje i dobrobit osoba koje su preživjele nasilje.

VRSTE NASILJA:

  • Fizičko (guranje, šamaranje, čupanje kose, udaranje rukama, nogama ili predmetima, opekotine i sve ono što rezultira nanošenjem tjelesnih ozljeda)
  • Socio – ekonomsko (zabrana zaposlenja, a istovremeno kontroliranje i uskraćivanje novca)
  • Seksualno (dobacivanje uvredljivih komentara seksualnog sadržaja; bilo koji oblik seksualne aktivnosti bez pristanka druge osobe; prisila na stupanje u seksualni odnos a također i prisila na seksualni odnos bez upotrebe kondoma;  silovanje )
  • Emocionalno/ psihičko (vrijeđanje, omalovažavanje, izolacija od prijatelja/prijateljica i obitelji, kontroliranje odijevanja, ponašanja i kretanja osobe s kojom ste u vezi, ljubomorno i posesivno ponašanje, uništavanje stvari)
  • Strukturalno ili indirektno (gdje nema direktnog počinitelja, žene na istom poslu manje zarađuju od muškaraca, drugačiji tretman na sudu i sl…)

Nasilje u partnerskim vezama je cikličko:

 

 

N A S I L J E  U  V E ZI /OBITELJI ESKALIRA

FIZIČKO                     ->>>>>>>>>>>>>>>>>>              SMRT

Vikanje, udaranje,  ritanje, bacanje predmeta,  gušenje,  uporaba oružja, ubojstvo/samoubojstvo

VERBALNO              ->>>>>>>>>>>>>>>>>>            SAMOUBOJSTO

Okrivljavanje,  kritiziranje, “ništa ne vrijediš”, ignoriranje, vikanje,  izolacija,  ponižavanje

SEKSUALNO            ->>>>>>>>>>>>>>>>>>           SILOVANJE

    Neželjeni dodiri, seksizam, prisiljavanje na seks

 

Obećanja i povremena zatišnja nisu nužno znak promjene već dio nasilničkog ponašanja. Bez intervencije i promjene  situacija će se samo pogoršati, a može ćak završiti i nasilnom smrću.

 

Znajte da:

Radi nasilja koje se dešava vama trpi i vaša okolina, prijatelji, obitelj…

Nasilnik/ca se neće promijeniti sam od sebe, niti ćete ga promijeniti vi.

Prestanak nasilja nad vama desiti će se samo ukoliko nađe novu žrtvu.

To može biti za 10 dana, 10 mjeseci, 10 godina…… ili nikad…

Važno je NE  šutjeti …. već potražiti pomoć!

Što je adolescencija?

Što je adolescencija – zašto je to razdoblje za mlade izrazito teško?

lat. adolescentia/-ae, f. – mladost, mladenačko doba

Često kažu: – „Tako si se promijenio/la?;….. – „Kad će te već jednom proći…..
– „Ma pusti ga to ti je adolescentno doba…..

Opširnije»

Što je ovisnost?

Mnogo je definicija ovisnosti i sve su istinite u smislu da je riječ o kroničnoj, recidivirajućoj bolesti, bilo da je posrijedi ovisnost o alkoholu, duhanu ili psihoaktivnim sredstvima, koja zahtijeva specijalizirani tretman.

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije ovisnost je duševno, a ponekad i tjelesno stanje koje nastaje međudjelovanjem živog organizma i sredstva ovisnosti. Obilježavaju ga ponašanje i drugi duševni procesi koji uvijek uključuju prisilu za povremenim ili redovitim uzimanjem sredstva ovisnosti u namjeri da se doživi njegov učinak na duševne procese ili da se izbjegne nelagoda zbog odsutnosti takvog sredstva

Opširnije»

Što je ovisnost o alkoholu (alkoholizam)?

           Alkohol ili etanol je lančani organski spoj ugljika, vodika i kisika. To je psiho aktivna tvar-droga koju sadrže sva alkoholna pića. Psiho aktivne tvari mijenjaju duševno stanje osobe; isti učinak ima i pijenje alkohola.

Opširnije»

Blog za Mlade

Dobro došli u naš novi blog za mlade!

Uskoro!