Održan 2. intervizijski sastanak u sklopu projekta „Sigurna kuća – podizanje kvalitete psihosocijalne podrške i boravka“

03.09.2021. godine održan je u Venju 2.intervizijski sastanak u sklopu projekta “Sigurna kuća – podizanje kvalitete psihosocijalne podrške i boravka”. Na sastanku se raspravljalo o predstojećim projektnim aktivnostima i načinima provedbe istih. Razgovaralo se o objavljenom postupku javne nabave te načinima provođenja aktivnosti te vođenja indikatora projekta.

U cilju razmjena informacija i iskustava u radu i razvoju usluge, razmjena znanja u pružanju usluga, razmjena potreba korisnica i pronalaženje rješenja, na intervizijskom su sastanku udruge partnerice razgovarale i o upućivanju korisnica na pravno savjetovalište omogućeno u okviru projektne aktivnosti projekta „Sigurna kuća“ te je dogovoreno kako će se, ukoliko je to moguće i svrsishodno, korisnice upućivati i na osobni odlazak u odvjetnički ured u Zagrebu, s obzirom na to da je usluga pravnog savjetovanja uživo svakako kvalitetnija i vjerojatno obuhvatnija nego telefonskim putem.

Razgovaralo se i o potrebama korisnica vezano uz predstojeće radionice za korisnike/ce skloništa udruge IRIS, te je utvrđeno kako će udruga IRIS provjeriti sa Voditeljicom radionica koji su joj materijali za radionice potrebni te će iste nabavljati sukladno tomu. Zajednički stav partnerica jest da se kroz radionice, osim kreativnog dijela, korisnice skloništa osnaži u cilju učinkovite društvene integracije odnosno lakšeg uključivanja u svakodnevni život.

Cilj projekta „Sigurna kuća –podizanje kvalitete psihosocijalne podrške i boravka“ je unaprijediti socijalne usluge za žrtve obiteljskog nasilja kroz unaprjeđenje usluga psihosocijalne podrške, dežurstva, smještaj, anonimno savjetovanje kao i kroz aktivnosti prevencije, jačanje kapaciteta stručnjaka te senzibilizaciju javnosti. Projekt „Sigurna kuća –podizanje kvalitete psihosocijalne podrške i boravka“ financirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda, iz Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. projekt provodi Grad Bjelovar u partnerstvu sa Udrugom „Iris“ Bjelovar, Udrugom“ HERA“ Križevci, Udrugom S.O.S. Virovitica te Centrom za podršku i razvoj civilnoga društva Delfin Pakrac .

Održan sastanak partnerskih organizacija programa „Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“

U ponedjeljak  23. kolovoza 2021. godine sudjelovale smo na redovnom mjesečnom partnerskom sastanku u sklopu programa „Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“.

Sastanak je održan online, putem aplikacije Zoom, a na njemu su sudjelovale predstavnice i predstavnik svih 10 partnerskih organizacija programa „Mreže podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“. Teme obrađene na sastanku ticale su se plana aktivnosti za nadolazeće razdoblje i izvještaja partnerskih organizacija o provedenim aktivnostima.

Redovni mjesečni partnerski sastanak je dio programa „Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“ koji se provodi u trajanju od tri godine, a financijski je podržan od strane Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske.

Nositeljica programa je Ženska soba – Centar za seksualna prava, a partneri su: Udruga za podršku žrtvama i svjedocima, Centar za građanske inicijative Poreč, Centar za podršku i razvoj civilnog društva DELFIN, DEŠA – Dubrovnik, Udruga “HERA“ Križevci – za zaštitu i promicanje ljudskih prava, Informativno pravni centar, Ženska grupa Karlovac KORAK, S.O.S. Virovitica – savjetovanje, osnaživanje, suradnja, SOS telefon za žene žrtve nasilja Krapinsko – zagorske županije, Zagorje i Udruga ZvoniMir.

Održan sastanak u sklopu projekta “Utjecaj javnih politika na kvalitetu obiteljskog i radnog života te na demografsku sliku Hrvatske – prostori promjene”

U ponedjeljak 16. kolovoza održan je online sastanak  u sklopu projekta “Utjecaj javnih politika na kvalitetu obiteljskog i radnog života te na demografsku sliku Hrvatske – prostori promjene” s ciljem tematiziranja javne kampanje u sklopu projekta.

Projekt provodi  udruga B.a.B.e. Budi aktivna. Budi emancipiran., i partneri/ce na projektu: Sveučilište u Zadru, Udruga za ljudska prava i građansku participaciju PaRiter, Udruga ‘HERA’ Križevci – Za zaštitu i promicanje ljudskih prava, Centar za građanske inicijative Poreč, Ženska udruga “IZVOR”, Hrvatska udruga poslovnih žena Krug, Domine – organizacija za promicanje ženskih prava, Prostor rodne i medijske kulture K-Zona te Mreža mladih Hrvatske.

Projekt traje 36 mjeseci i provodi se u Gradu Zagrebu i sljedećim županijama: Sisačko-moslavačkoj, Koprivničko-križevačkoj, Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Primorsko-goranskoj, Zadarskoj, Splitsko-dalmatinskoj te Istarskoj županiji.

Vrijednost projekta je 3.599.941,69 HRK, od čega se iz državnog proračuna RH financira 15%, a iz Europskog socijalnog fonda 85%. Posrednička tijela su Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali (Europski strukturni i investicijski fondovi u Republici Hrvatskoj u financijskom razdoblju 2014.-2020.).

Održan intervizijski sastanak u sklopu projekta Sigurna kuća – podizanje kvalitete psihosocijalne podrške i boravka“

U srijedu  04.08.2021. godine održan je u Bjelovaru intervizijski sastanak partnerskih organizacija  u sklopu projekta „Sigurna kuća –podizanje kvalitete psihosocijalne podrške i boravka“.  Na sastanku su sudjelovale predstavnice partnerskih organizacija Udruge za zaštitu žena i djece žrtava obiteljskog nasilja „IRIS“ Bjelovar, Udruge “HERA” Križevci,  S.O.S –Savjetovanje, Osnaživanje, Suradnja, Virovitica  i Centra za podršku i razvoj civilnog društva „DELFIN“ Pakrac. Na intervizijskom sastanku razgovaralo se o realiziranim aktivnostima projekta, problemima u realizaciji aktivnosti te mogućnostima provedbe predstoječih  aktivnosti.

Projekt „Sigurna kuća –podizanje kvalitete psihosocijalne podrške i boravka“ financira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda, iz Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. projekt provodi Grad Bjelovar u partnerstvu sa Udrugom „Iris“ Bjelovar, Udrugom“ HERA“ Križevci, Udrugom S.O.S. Virovitica te Centrom za podršku i razvoj civilnoga društva Delfin Pakrac .

Javni poziv: Krav maga – tečaj samoobrane za žene

Pozivamo sve zainteresirane djevojke/žene sa područja Koprivničko-križevačke županije da se prijave na besplatni tečaj Krav Mage, sustav samoobrane s jedinstvenim i logičnim pristupom.

Zbog širokog spektra tema koje obuhvaća, Krav Maga pruža alate za neutralizaciju stresnih situacija od poslovnog i privatnog života, sve do rješenja mogućih konflikata. Neke od važnijih značajki Krav Mage su jedinstvena pedagogija, metodologija i način obuke.

Želite li naučiti kako  preventivno djelovati i zaustaviti napad na vrijeme, kako iskoristiti maksimum svoje fizičke snage, kako zadržati fokus kako najbolje reagirati u kritičnoj situaciji.

Prijavite se na besplatan Krav maga tečaj koji će se provoditi u Križevcima.  

  

Tko se može prijaviti:

  • punoljetne djevojke/žene

Prvi trening počinje u subotu 11. 09. 2021.godine u dvorani Osnovne škole “Vladimir Nazor“ Križevci u vremenu od 9 – 11.30 sati. Daljnji termini dogovaraju se ovisno o raspoloživosti grupe.

Rok za prijavu: 09. 09. 2021. godine

Kako se prijaviti:

putem e-maila: info@udruga-hera.info ili na telefon 048 271 335. U prijavi je potrebno navesti ime, prezime te kontakt podatke.

Ukoliko imate dodatnih pitanja slobodno nas kontaktirajte na telefon 048/271-335 ili E-mail: info@udruga-hera.info.

Krav maga tečaj samoobrane za žene dio je aktivnosti projekta “Savjetovalište za žene žrtve nasilja i žrtve obiteljskog nasilja” kojeg provodi Udruga “HERA“ Križevci-za zaštitu i promicanje ljudskih prava u partnerstvu sa Centrom za socijalnu skrb Križevci i Centrom za socijalnu skrb Koprivnica uz financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Održan dvodnevni trening u Đurđevcu u sklopu programa Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela

24. i 25.  lipnja 2021.godine održan je u organizaciji Udruge “HERA” Križevci u Đurđevcu u Hotelu Picok Dvodnevni Međuresorni trening razmjene iskustava i dobre prakse pružanja podrške žrtvama i svjedocima kaznenih djela.

Osnovni cilj međuresornog treninga  bio je  umrežiti te podijeliti iskustvo predstavnika institucija i organizacija civilnog društva iz područja osam županija (Koprivničko – križevačke županije, Brodsko-posavske županije, Virovitičko-podravske županije, Krapinsko-zagorske županije, Varaždinske županije, Međimurke županije, Požeško-slavonske županije i Bjelovarsko-bilogorske županije) uz edukativni karakter na temu potrebe žrtvi i svjedoka u susretu s institucijom/OCD-om i potreba institucija i OCD-a u susretu s žrtvom i svjedokom, pojedinačne procjene potrebe žrtvi, instituta osobe od povjerenja. 

Na treningu je sudjelovalo 36 predstavnika/ca institucija sustava, policije, centara za socijalnu skrb, sudova, državnog odvjetništva, probacijskog ureda te organizacija civilnoga društva sa područja osam županija.  Teme treninga bile su:  Nužnost i obveza intersektorske i međusektorske suradnje u svrhu pojedinačne procjene potreba žrtve, kao i predlaganje i izricanje mjera zaštite i mjera procesne zaštite za žrtvu kaznenih djela, komunikacijske vještine u radu sa žrtvama, institut osobe od povjerenja te institut pojedinačne procjene žrtve uz vježbe i rad u grupama.

Tijekom prvog dana treninga,  uvodno se svima obratila Marina Švagelj  Jažić iz “HERE” Križevci dok je trening moderirala Nikica Hamer Vidmar, voditeljica Službe za podršku žrtvama i svjedocima pri Ministarstvu pravosuđa i uprave. Nakon uvodnog predstavljanja i pozdravnih riječi izlaganja su bila fokusirana na vještine direktne komunikacije sa žrtvama nasilja, Paula Bogović iu Udruge U.Z.O.R. Rijeka govorila je o komunikacijskim vještinama u radu sa žrtvama, sutkinja Branka Žigante Mašić prezentirala je nužnost i obvezu intersektorske i međusektorske suradnje u svrhu pojedinačne procjene potreba žrtve, kao i predlaganje i izricanje mjera zaštite i mjera procesne zaštite za žrtve kaznenih djela, Miren Špek iz Udruge za podršku žrtvama i svjedocima prezentirao je Institut osobe od povjerenja.

Aktivnosti drugog dana  treninga odnosile su se na temu Instituta pojedinačne procjene potrebe žrtve koje su prezentirale Lana Petö Kujundžić, sutkinja Visokog kaznenog suda te Branka Lučić, voditeljica Odjela za podršku Županijskog suda u Vukovaru. Nakon izlaganja kroz vježbe i rad na slučajevima u grupama praktičnim primjerom razmjenjivala su se znanja i iskustva. 

Trening je dio aktivnosti programa „Mreže podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“ kojeg  provodi Ženska soba u partnerstvu s 10 organizacija civilnog društva: Udruga za podršku žrtvama i svjedocima; Centar za građanske inicijative Poreč; Centar za podršku i razvoj civilnog društva DELFIN; DEŠA – Dubrovnik; Udruga HERA Križevci – za zaštitu i promicanje ljudskih prava; Informativno pravni centar; Ženska grupa Karlovac KORAK; S.O.S. Virovitica – savjetovanje, osnaživanje, suradnja; SOS telefon za žene žrtve nasilja Krapinsko – zagorske županije, Zagorje; Udruga ZvoniMir. Program je financijski podržan od strane Ministarstva pravosuđa i uprave.

Osnovni cilj programa je osiguranje sveobuhvatnih, lako dostupnih i besplatnih usluga pomoći i podrške za žrtve, svjedokinje i svjedoke svih kaznenih djela. Program se provodi uz financijsku podršku Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske.

Održan Program umrežavanja pružatelja socijalnih usluga u sklopu projekta „Sigurna kuća –podizanje kvalitete psihosocijalne podrške i boravka“

Dana 25.06. 2021.godine održan je u Đurđevcu program  umrežavanja pružatelja socijalnih usluga. Cilj sastanka i umrežavanja je unaprjeđenje suradnje organizacija civilnoga društva i institucija koje provode socijalne usluge te donošenje preporuka za uspješno međusektorsko djelovanje i širenje mreže socijalnih usluga u zajednici. Na sastanku je sudjelovalo 20 predstavnika/ca organizacija i institucija sustava koji se u svojem djelokrugu rada bave problematikom obiteljskog nasilja.

Istaknuto je kako  radi poduzimanja društvenih akcija u cilju suzbijanja,  nasilje u obitelji ne smije ostati privatna stvar, nužno je prepoznati problem, priznati njegovo postojanje te ga sagledati sa šireg društvenog aspekta te mogućih posljedica. Isto tako potreban je sustavan i cjelovit pristup svih nadležnih tijela ovoj problematici. Uz provođenje zakonskih obveza nužno je poduzeti i niz drugih mjera kojima će se utjecati na prevenciju pojave  nasilja, ali i osigurati pravodobnu nužnu pomoć svim njegovim žrtvama.

Istaknuto je kako bi prevencija trebala krenuti od samog planiranja  zasnivanja obitelji,  trebalo bi više pažnje posvetiti ranoj prevenciji nasilja u vrtićkoj dobi kroz pružanje podrške roditeljima i promociji odgovornog roditeljstva. Kroz odgojno obrazovne ustanove potrebno je djecu i mlade učiti o simptomima i posljedicama vršnjačkog  nasilja te  nasilja u partnerskim vezama među mladima.

Postoji potreba za socijalno osviještenom politikom u zapošljavanju, jačanju konkurentnosti na tržištu rada, te stambenom zbrinjavanju žena žrtava nasilja  s ciljem osamostaljenja, s obzirom da je jedan od razloga ne prijavljivanja nasilja ekonomska ovisnost o nasilniku.

Također je istaknuto kako je alkoholizam jedan od najvećih  rizika koji je znatno  povezan  sa problemom nasilja u obitelji,  stoga je potrebno raditi i na prevenciji alkoholizma djece, mladih i odraslih te uspostavi kontrole nad izvršenjem mjere obveznog liječenja od alkoholizma i drugih ovisnosti.

U svrhu osiguravanja kontinuirane pomoći i podrške žrtvama obiteljskog nasilja potrebno je da nacionalna, regionalna i lokalna državna tijela  uspostave model kontinuirane financijske podrške u svrhu trajnog razvoja socijalnih usluga usmjerenih pružanju direktne pomoći i podrške žrtvama obiteljskog nasilja.

Program umrežavanja je dio aktivnosti projekta „Sigurna kuća –podizanje kvalitete psihosocijalne podrške i boravka“ financirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda, iz Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. projekt provodi Grada Bjelovar u partnerstvu sa Udrugom „Iris“ Bjelovar, Udrugom“ HERA“ Križevci, Udrugom S.O.S. Virovitica te Centrom za podršku i razvoj civilnoga društva Delfin Pakrac .

Izjava za javnost Ženske mreže Hrvatske povodom Međunarodnog dana eliminacije seksualnog nasilja u sukobima

Zagreb, 19.  lipnja  2021.

  1. lipnja je Međunarodni dan eliminacije seksualnog nasilja u sukobima. Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je ovaj dan kako bi se podigla svijest javnosti o potrebi da se stane na kraj seksualnom nasilju koje se događa za vrijeme oružanih sukoba te kako bi se iskazala počast žrtvama seksualnog nasilja i svima onima koji su posvetili svoj život sprječavanju ove vrste nasilja. Ovaj datum izabran je zbog toga što je na isti datum 2008., Vijeće sigurnosti UN-a u rezoluciji 1820 osudilo seksualno nasilje kao taktiku ratovanja i proglasilo ga preprekom u izgradnji mira. Izraz „seksualno nasilje u sukobima“ odnosi se na silovanje, seksualno ropstvo, prisilu na trudnoću, prostituciju, pobačaj, prisilnu sterilizaciju, prisilni brak ili bilo koji drugi oblik seksualnog nasilja slične težine proveden protiv žena, muškaraca, djevojčica ili dječaka koji je direktno ili indirektno povezan s nekim sukobom.

 

Postoji osnovana zabrinutost da se zbog straha i društvene stigme velika većina žrtava seksualnog nasilja ne usudi prijaviti ovu vrstu nasilja. Pretpostavlja se da za svaki prijavljeni slučaj silovanja povezanog s nekim sukobom, 10 do 20 slučajeva prođe neprijavljeno.

U Hrvatskoj je Zakon o pravima žrtava seksualnog nasilja u ratu u primjeni od 18.06.2015., od kada je zanemarivo malo napravljeno u obavještavanju javnosti, posebno preživjelih, o postojanju i svrsi Zakona. Naprotiv, diskriminatorna rasprava o cilju i svrsi u procesu donošenja ovog Zakona imala je odbijajući efekt za žrtve te je  posljedica bila da je prijavljen manji broj silovanja/seksualnih zlostavljanja. Zbog nezaliječene traume ili straha da će u društvu ili obitelji biti osuđivane i obilježene, žrtve vrlo često šute pa zločini ostaju neprijavljeni, a počinitelji nekažnjeni.

Ovaj je Zakon imao za cilj unaprijediti standarde ostvarivanja prava osoba, u najvećem broju žena koje su silovane i seksualno zlostavljane u ratu. Zakonom se, uz ostala prava, osigurala mjesečna financijska podršku preživjelima te im se dodijelio iznos jednokratnog materijalnog obeštećenja kao odgovor na propust države i društva u njihovoj zaštiti i ostvarivanju prava u proteklih dvadeset godina.

Sociološka studija “Procjena broja žrtava seksualnog nasilja tijekom Domovinskog rata na području Republike Hrvatske i optimalni oblici obeštećenja i podršku žrtvama”, UNDP, iz prosinca 2013., došla je do procjene da bi se broj žrtava težih oblika seksualnog nasilja u Hrvatskoj mogao kretati između 1.500 i 2.200 osoba.

Zbog odbijajućeg efekta prema žrtvama, a prema podacima  Ministarstva hrvatskih branitelja, od dana stupanja na snagu Zakona, Ministarstvo je zaprimilo ukupno 272 zahtjeva za stjecanje statusa žrtve seksualnog nasilja u Domovinskom ratu i ostvarivanje prava koja proizlaze iz Zakona. Do kraja 2020., Povjerenstvo je donijelo 256 rješenja, od toga 173 pozitivnih i 76 negativnih. U 6 predmeta došlo je do obustave/odbačaja upravnog postupka. Ministarstvo nadalje izvještava da je do kraja 2020. godine ostalo neriješenih 16 zahtjeva iz 2019. i 2020. godine.

Navedeni podaci ukazuju da je zahtjeve za stjecanje statusa žrtava seksualnog nasilja podnijelo tek oko 12 posto od procijenjenih žrtava ovog zločina, od čega je gotovo trećina zahtjeva odbijena.

U dijelu odbijenih zahtjeva vidi se daljnja diskriminacija u primjeni zakona jer se pogrešno ocjenjuje koje je područje Republike Hrvatske  bilo pod izravnim oružanim sukobom, odnosno u uzročnoj vezi s oruženim sukobom. Tako se dijelovi teritorija RH koji su bili pod kontinuiranim uzbunama gotovo cijelu kalendarsku godinu ili duže proglašavani dijelovima teritorija koji nisu u izravnim oružanim sukobima. U jednom takvom slučaju radilo se o gradu koji je bio pod kontinuiranim uzbunama 1261 dan te je na njega bačeno više desetaka tisuća različitih ubojitih projektila.

Restriktivna primjena ovog zakona uzrok je duboke zabrinutosti obzirom da praksa ukazuje da sve žrtve silovanja nemaju ista prava, te da nadležno Ministarstvo donosi rješenja kojima se neke žene, žrtve silovanja, diskriminira i onemogućuje im se ostvarivanje prava. Obzirom da se isti obrazac nazakonitog odbijanja zathjeva već više puta ponovio, time se uspostavlja praksa po kojoj žrtve seksualnog nasilja ne mogu ostvariti prava po ovom zakonu  – ako su počinitelji pripadnici HV i redarstvenih snaga.

Restriktivna primjena zakona koja nije u vezi sa smislom njegova donošenja, dodatno je udaljila doneseni zakon od osoba u čiju je korist donesena. Žrtave koje su se s povjerenjem obratile nadležnim tijelima, došle su  u situaciju da moraju pokretati sudske postupke ili se obraćati ustavnom sudu, što sigurno nije bio smisao i svrha zakona.

Stoga zahtijevamo od Vlade RH i nadležnog Ministarstva branitelja da zaustavi diskriminaciju, osigura svim žrtvama pravo na obeštećenje i rehabilitaciju i tako pridonese stvaranju opće atmosfere u društvu koja na jednak način prepoznaje i poštuje žrtve stradale u ratu.

Ostvarenje reparacija osoba koje su preživjele seksualno nasilje u ratu treba biti praćeno i nastojanjem cijeloga društva u prepoznavanju problema i borbe protiv stigmatizacije i sekundarne viktimizacije osoba koje su preživjele nasilje i članova/članica njihovih obitelji. Preduvjet za učinkovitu primjenu ovog zakona je informirati javnost o problemu seksualnog nasilja u ratu. Prije svega potrebno je informirati žrtve, a onda sustavnim i zajedničkim djelovanjem svih nadležnih institucija, državnih tijela i civilnog društva postići željenu razinu pravde i ojačati mogućnost procesuiranja počinitelja. Bez navedenog nije moguće ostvariti cilj koji je zakonodavac naveo prilikom donošenja samog Zakona a to je da će “zakonskom zaštitom osobama biti omogućena ponovna integracija u društvo u kojemu će od stigme „silovanih“ preko „zaboravljenih“ u društvu, ojačanom psihosocijalnom i novo uvedenom materijalnom pomoći ponovo steći osjećaj pripadanja, zaštite i vjere u sustav.”

Sve navedeno upućuje da je potrebno provesti evaluaciju primjene zakona i suštinski ponovno preispitati i poboljšati odnos prema žrtvama silovanja i drugih oblika seksualnog nasilja u ratu.

 

 

 

 

 

Donijeta Strategija zaštite od nasilja u obitelji Grada Križevaca 2021. do 2025. godine

Nasilje u obitelji se događa u veoma intimnom i privatnom okruženju, ali ono nikako ne smije biti privatna stvar. Posljedice obiteljskog nasilja se prelijevaju na cijelo društvo one su dalekosežne, dugoročne, Nasilje u obitelji ima i ekonomske posljedice na društvo iz razloga što, ako se ono ne prevenira, briga o žrtvi pada na teret države i društva. Stoga i suzbijanje nasilja u obitelji zahtjeva sveobuhvatnu i multidisciplinarni pristup temeljen na među sektorskoj suradnji više dionika iz različitih sektora.

Republika Hrvatska je 22. siječnja 2013. godine potpisala Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (u daljnjem tekstu: Konvencija). Hrvatski sabor ju jer ratificirao 13. travnja 2018. godine, a na snagu je stupila 1. listopada 2018. godine.

Ratifikacijom Konvencije Republika Hrvatska je preuzela na sebe izvršenje obaveza koje propisuje Konvencije. Konvencija predstavlja okvir za daljnju nadogradnju i izgradnju učinkovite prevencije, zaštite i potpore, poboljšanja zakonodavnog okvira, progon i kažnjavanje počinitelja nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Konvencija prepoznaje ulogu organizacija civilnog društva u suzbijanju nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja. Stoga je njihova uloga jasno naznačena i u ovoj strategiji.

Strategija zaštite od nasilja u obitelji Grada Križevaca 2021. do 2025. temelji se na Konvenciji i Nacionalnoj strategiji zaštite od nasilja u obitelji, za razdoblje od 2017. do 2022. (u daljnjem tekstu: Nacionalna strategija, NN 96/17). Oslanjajući se na ova dva dokumenta Grad Križevci postaju drugi grad u Republici Hrvatskoj koji donosi gradsku strategiju zaštite od nasilja u obitelji. Prilikom donošenja strategije uzeta je u obzir sva kompleksnost problematike nasilja u obitelji, lokalni kontekst u kojem će se strategija provoditi, potreba za multidisciplinarnim pristupom, kao i dosadašnji rad svih nadležnih dionika.

U izradi Strategije sudjelovale su organizacije civilnoga društva te institucije sustava koje se u svom radu susreću sa žrtvama obiteljskoga nasilja.

Strategija je nastala u sklopu programa “NISI SAMA – unaprjeđenje usluga osnaživanja i savjetovanja žrtava obiteljskog nasilja” kojeg provodi “HERA” Križevci u partnerstvu sa Gradom Križevci i Centrom za socijalnu skrb Križevci. Program je financiran sredstvima Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Strategija je u postupku savjetovanja sa zainteresiranom javnošću.

Strategija zaštite od nasilja u obitelji Grada Križevaca od 2021. do 2025.

Održana javna akcija u Garešnici

Dana 08.06.2021. godine održana je javna akcija na Gradskoj tržnici u Garešnici u vremenu od 10 do 12 sati.

Javnu akciju je organizirao Centar za podršku i razvoj civilnoga društva “Delfin“ Pakrac u suradnji sa Udrugom “HERA“ Križevci. Javna akcija imala je za cilj informiranje i senzibiliziranje građana/ki o uslugama koje Delfin i HERA pružaju u sklopu programa Mreže.

Tijekom javne akcije građani/ke mogli su  dobiti informacije o načinu prijave kaznenog djela, gdje i kome se žrtve mogu obratiti, gdje dobiti savjet i podršku, te su se dijelili letci i edukativni materijali HERE i Delfina.

Radio Krugoval podržao je javnu akciju tijekom koje su predstavnica HERE i Delfina dale izjavu za Radio.

Javnu akciju također su podržali i zamjenik Gradonačelnika grada Garešnice Goran Cupak i sutkinja Prekršajnog suda u Garešnici Ranka Mikelić.

 

Javna akcija je dio aktivnosti programa  “Mreža podrške i suradnje žrtvama i svjedocima kaznenih djela” provodi Ženska soba- Centar za seksualna prava  u partnerstvu s 10 organizacija civilnog društva: Udruga za podršku žrtvama i svjedocima; Centar za građanske inicijative Poreč; Centar za podršku i razvoj civilnog društva DELFIN; DEŠA – Dubrovnik; Udruga HERA Križevci – za zaštitu i promicanje ljudskih prava; Informativno pravni centar; Ženska grupa Karlovac KORAK; S.O.S. Virovitica – savjetovanje, osnaživanje, suradnja; Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (S.O.S. telefon za žene žrtve nasilja Krapinsko – zagorske županije); Udruga ZvoniMir, uz financijsku podršku Ministarstva  pravosuđa  i uprave Republike Hrvatske.

 

 

 

Sudjelovanje na tematskom sastanku za Županijske timove

Predstavnica Udruge “HERA” sudjelovala je dana 11.lipnja 2021.godine  u  Prvom tematskom sastanku za članice i članove Županijskih timova za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji koji je organizirala Ženska soba i Udruga za zaštitu obitelji Rijeka U.Z.O.R.

Pod facilitacijom dr. sc. Maje Mamula, koordinatorice Ženske sobe i članice Nacionalnog tima za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, održan je Prvi tematski sastanak online putem za članice i članove Županijskih timova. Odaziv na sastanak je bio velik te su sudjelovale članice i članovi iz 19 Županijskih timova za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.

Cilj Prvog tematskog sastanka je bilo umrežavanje te unapređenje zajedničkog rada u okviru timova. Na sastanku su prezentiranje preporuke za unapređenje rada Županijskih timova, koje su proizašle nakon održanog sastanka s predstavnicama/predstavnicima organizacija civilnoga društva koje su ujedno i članice/članovi timova. Sastanak je bio održan u travnju 2021. u organizaciji Ženske sobe. Preporuke proizašle iz održanog Prvog tematskog sastanka bit će objedinjene s prethodno prikupljenim preporukama te prezentirane na Drugom i Trećem tematskom sastanku.

Tematski sastanak je sastavni dio projekta “Seksualno nasilje u obitelji – otvoreno o skrivenom” kojeg provodi Ženska soba u partnerstvu s Udrugom za zaštitu obitelji Rijeka – U.Z.O.R uz financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Održan partnerski i intervizijski sastanak programa „Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“

Dana 20. i 21. svibnja 2021. predstavnice Udruge “HERA” Križevci sudjelovale su u Šumećanima  na drugom partnerskom i intervizijskom sastanku programa „Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“.

Partnerski je sastanak bio u znaku odrađenih aktivnosti  kao i onih koje slijede u okviru ove godine provedbe Programa te vježbi u kojima su sudjelovali/e svi/e predstavnici/e udruga. U  prvom dijelu intervizijskog sastanka imali/e smo priliku poslušati  predavanje kojeg je na temu „Specifičnosti u radu s LGBTIQ osobama žrtvama kaznenih djela“ održala Karla Horvat Crnogaj iz Ženske sobe – Centar za seksualna prava, dok je drugi dio bio namijenjen  rješavanju konkretnih slučajeva iz prakse uz pomoć odvjetnika Kristijana Pelca.

Program na području 13 županija provode Ženska soba – Centar za seksualna prava, kao koordinatorica te: Udruga za podršku žrtvama i svjedocima; Centar za građanske inicijative Poreč; Centar za podršku i razvoj civilnog društva DELFIN; DEŠA – Dubrovnik; Udruga “HERA” Križevci – za zaštitu i promicanje ljudskih prava; Informativno pravni centar; Ženska grupa Karlovac „Korak“; S.O.S. Virovitica – savjetovanje, osnaživanje, suradnja; Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (S.O.S. telefon za žene žrtve nasilja Krapinsko – zagorske županije); Udruga ZvoniMir. Financiran je sredstvima Ministarstva pravosuđa i uprave RH.

Sudjelovanje na dvodnevnoj specijaliziranoj edukaciji za psihologe/inje

U organizaciji Ženske sobe održana je dvodnevna specijalizirana edukacija za psihologe/inje Mreže podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela. Edukacija je održana 6. i 7. svibnja, a trenerski tim su činili dr. sc. Dean Ajduković, prof. emeritus, psiholog; dr. sc. Maja Mamula, psihologinja (Ženska soba); Marijana Senjak, psihologinja i psihoterapeutkinja (Ženska soba –   Centar za žrtve seksualnog nasilja); dr. sc. Irena Bezić, klinička psihologinja, supervizorica, psihoterapeutkinja (voditeljica psihologijskog savjetovališta “Idemo dalje”) i doc. prim. dr. sc. Goran Arbanas, dr. med., specijalist psihijatrije (Klinika za psihijatriju Vrapče).

Na edukaciji su obrađivane teme poput psihologije traume, uloge psihologa i psihologinja kao osobe od povjerenja u pratnji na nadležne institucije kao i rada sa žrtvama i svjedocima/kinjama kaznenih djela koji/e imaju psihijatrijske smetnje. Zajedno s vježbama su obrađivane teme kao što su načela pružanja podrške ljudima u stanju stresa, traume i tijekom procesa tugovanja i psihološke priprema za davanje iskaza.

Na edukaciji je sudjelovalo 12 psihologinja iz organizacija članica Mreže podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela.

Dvodnevna specijalizirana edukacija za psihologe i psihologinje sastavni je dio programa „Mreža podrške i suradnje žrtvama i svjedocima kaznenih djela“ koji je kreiran je s ciljem osiguravanja pružanja sveobuhvatne, dostupne i teritorijalno rasprostranjene pomoći i podrške žrtvama i svjedocima kaznenih djela. Program se provodi u trajanju od tri godine, a financijski je podržan od strane Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske. Ženska soba – Centar za seksualna prava je nositeljica programa, a program se provodi u partnerstvu s 10 organizacija civilnog društva:  Udruga za podršku žrtvama i svjedocima; Centar za građanske inicijative Poreč; Centar za podršku i razvoj civilnog društva DELFIN; DEŠA – Dubrovnik; Udruga HERA Križevci – za zaštitu i promicanje ljudskih prava; Informativno pravni centar; Ženska grupa Karlovac KORAK; S.O.S. Virovitica – savjetovanje, osnaživanje, suradnja; SOS telefon za žene žrtve nasilja Krapinsko – zagorske županije, Zagorje; Udruga ZvoniMir.

Održan redovni partnerski sastanak Mreže podrške i suradnje

U organizaciji Ženske sobe održan je redovni mjesečni partnerski sastanak 28. travnja 2021. godine na programu „Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“.

Sastanak je održan online, putem aplikacije Zoom, a na njemu je sudjelovala 21 predstavnica/ik svih 10 partnerskih organizacija Mreže podrške i suradnje. Teme obrađene na sastanku ticale su se plana aktivnosti za nadolazeće razdoblje i izvještaja partnerskih organizacija o provedenim aktivnostima. Na sastanku su se također iznašala iskustva rada na slučajevima i međusobno su se razmjenjivali savjeti.

Redovni mjesečni partnerski sastanak je dio programa „Mreža podrške i suradnje žrtvama i svjedocima kaznenih djela“ koji je kreiran je s ciljem osiguravanja pružanja sveobuhvatne, dostupne i teritorijalno rasprostranjene pomoći i podrške žrtvama i svjedocima kaznenih djela. Program se provodi u trajanju od tri godine, a financijski je podržan od strane Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske. Ženska soba – Centar za seksualna prava je nositeljica programa, a program se provodi u partnerstvu s 10 organizacija civilnog društva:  Udruga za podršku žrtvama i svjedocima; Centar za građanske inicijative Poreč; Centar za podršku i razvoj civilnog društva DELFIN; DEŠA – Dubrovnik; Udruga HERA Križevci – za zaštitu i promicanje ljudskih prava; Informativno pravni centar; Ženska grupa Karlovac KORAK; S.O.S. Virovitica – savjetovanje, osnaživanje, suradnja; SOS telefon za žene žrtve nasilja Krapinsko – zagorske županije, Zagorje; Udruga ZvoniMir.

Zašto je važno slaviti 8.mart – Dan žena

8. mart  – Dan žena simbol ženskog otpora i borbe za ravnopravnost

Na današnji dan, 8. ožujka 1857. godine u New Yorku su u štrajk stupile tekstilne radnice zahtijevajući bolje uvjete rada za žene. Istog dana na istom mjestu, ali pedesetak godina kasnije – 8. ožujka 1908. godine ponovno je došlo do štrajka žena. Radnice su najprije bile zatvorene u tvornici iz koje nisu mogle izaći, a potom je izbio požar, prilikom čega je 129 žena izgubilo živote. U sjećanje na ovaj događaj, godinu dana kasnije, 1909. u New Yorku je po prvi put obilježen 8. ožujak, Dan žena!

Na današnji dan se slave žene diljem svijeta, sve njihove borbe, porazi i pobjede, slave se njihovi ekonomski, socijalni i politički uspjesi, do kojih nije bilo lako doći, i ta borba još uvijek traje.

Iako se  danas Dan žena svodi na poklanjanje cvijeća, poneku lijepu riječ ili gestu,  nekad je ovaj dan značio mnogo više, predstavljao je dan borbe, dan izlaska iz patrijarhalnih okvira reakcionarne povijesti koja je žene stoljećima tretirala kao građane drugog reda. Zato je važno ovom danu dati pravo značenje, u ime svih nepokorenih žena koje su se borile, za borbe iza nas.

Iza nas je 164 godine teških borbi za prava, ne prava žena nego prava koja trebaju pripadati svakome, jer prava su nedjeljiva, ona su jedinstvena bez obzira na spol.  Za žene koje su se izborile da danas imamo pravo glasa, da imamo pravo na rad i plaču za taj rad, da imamo pravo na jednakost, na vlasništvo, da biramo i budemo birane, da se školujemo, da same odlučujemo o sebi.

I nakon teških borbi netko bi rekao da imamo sve, ali iako imamo pravo glasa malo nas je na mjestima odlučivanja, uvjeti rada su bolji, ali smo za isti posao manje plaćene u odnosu na muške kolege. Žene i dalje čine najveći broj nezaposlenih. Imamo pravo naslijeđa i posjedovanja imovine, ali posjedujemo samo 2% svjetske imovine. Imamo pravo na školovanje, ali činimo 60% nepismenih u svijetu. Imamo pravo na izbor partnera, ali ne i na pogrešku u odabiru jer u obiteljskom nasilju žene su najčešće žrtve, a njihova zaštita još uvijek nije zadovoljavajuća. Imamo dokumente koji nam jamče ravnopravnost i zaštitu no nedostaje dosljednost u primjeni tih dokumenata. I zbog toga još je mnogo borbi ispred nas. Za sve  žene i borbe koja nam predstoje do pune ravnopravnosti.

 

Milijarda ustaje protiv nasilja nad ženama – Žene jače od potresa!

Ove je godine Milijarda ustaje posvećena je ženama koje su podnijele najveći teret borbe s korona virusom, radnicama u zdravstvu, onima koje su preživjele ekonomsko nasilje, trpe nasilje u na radnom mjestu ili u obitelji, ali i ženama koje svakodnevno brinu o svojoj zajednici –  pripremaju i dijele hranu, obilaze starije članove i beskućnike, pomažu izbjeglicama, podržavaju žene koje su preživjele nasilje.

Uz ozračje pandemije, na lokalnoj razini život je dodatno otežao potres od kojega se Zagreb i nakon jedanaest mjeseci nije oporavio, a potres na Baniji pokazao je dugogodišnju nebrigu za ljude i okoliš.

Organizacijski odbor „Milijarda ustaje protiv nasilja nad ženama i djevojčicama“ ove je godine odlučio da posvetiti događaj ženama s Banije koje su preživjele i razoran potres čije posljedice su ostavile trag na njihovim životima – izgubile su domove, poslove, domaće životinje, vrtove…

Dana 14. veljače, na Valentinovo, program obilježavanja Milijarda ustaje održati će se  u Glini od 12.00 sati u Gradskom parku.

U programu će sudjelovati  književnice Adrijana Kos Lajtman, Evelina Rudan, Lana Derkač, Mihaela Gašpar, Romana Brolih, Vanda Mikšić i Zrinka Posavec; glumci Dado Ćosić, Adrian Pezdirc, Sven Jakir, Vili Matula; redatelj Miran Kurspahić koji će voditi cijeli događaj, te književnik Bruno Šimleša. Na događanju će sudjelovati i KUD Glinska tamburica i KUD Moslavec te Božica Papes koja će  donirati staro sjeme cvijeća.

Ženama iz Gline žene iz Zagreba, članice sindikata, ženskih udruga i pojedinci/ne  i iz drugih dijelova Hrvatske, pripremile su poklon-paketiće kao znak podrške. Među njima CESI, Ženska soba, Domine iz Splita, SOIH, Ženska pomoć sada, Centar za ženske studije, RODE, udruga”HERA” Križevci … i mnoge druge žene i muškarci.

Udruga “HERA” organizirala je prikupljanje paketića i sjemenja u prostorima HERE, akciji su se pridružile Srednja gospodarska škola Križevci te Visoko gospodarsko učilište Križevci koji su donirali kutije sjemenja.

SOLIDARNA je osigurala prijevoz u Glinu, angažirajući lokalnog prijevoznika. Ovo događanje je primjer zajedničkih napora, solidarnosti i podrške kojima se pokazuje da kao zajednica možemo graditi nove gradove, saditi vrtove i brinuti jedni o drugima.

Za vizualni identitet ovogodišnjeg događaja zaslužne su umjetnice Irena Jukuć Pranjić, ilustratorica i Sanja Bachrach Krištofić, grafička dizajnerica, a tisak Vectordesign.

*Milijarda ustaje/One Billion Rising Solidarity svjetski je pokret, a svake godine se u više od 200 zemalja održavaju događanja na kojima se upozorava na nasilje nad ženama i djevojčicama i poziva na borbu žena i muškaraca za prava žena i solidarnost s marginaliziranim skupinama i brigom za zaštitu planeta Zemlje.

Više informacija je dostupno na društvenim mrežama https://www.facebook.com/OneBillionRisingCroatia i web stranici www.onebillionrisig.com

Prevencija nasilja u vezama mladih

letakCilj projekta je prevencija nasilja u partnerskim vezama mladih te razvijanje svijesti o potrebi uklanjanja rodnih stereotipa i ostalih uzroka rodno uvjetovanog nasilja i poticanje provođenja učinkovitih programa koji se bave sprječavanjem nasilja u vezama mladih. Projekt će provoditi CESI u partnerstvu s udrugom žena Hera Križevci i Mrežom udruga Zagor u Zagrebačkoj, Krapinsko zagorskoj, Karlovačkoj, Koprivničko križevačkoj i Sisačko moslavačkoj županiji te Gradu Zagrebu uz financijsku podršku Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te Ministarstva socijalne politike i mladih.

 U okviru projekta biti će provedena edukacija edukatora/ica za dvije grupe mladih i očekujemo da će 40 mladih osoba biti osposobljeno za rad na prevenciji nasilja u partnerskim vezama mladih. Sastavni dio edukacija biti će i akcijsko planiranje gdje će sudionice/i osmisliti akcije koje će provesti u svojim lokalnim sredinama, a bit će usmjerene na osvještavanje mladih i šire javnosti o problemu nasilja u vezama te potrebi edukacije mladih o kvalitetnim vezama i nenasilju. U tu svrhu bit će tiskani različiti promotivni materijali i snimljen i radio jingle. Tiskati ćemo i distribuirati priručnik za vršnjačke edukatore/ice u kojem ćemo, osim radionica, ponuditi i dobre primjere rada mladih na prevenciji rodno uvjetovanog nasilja.

Provest ćemo i 10 radionica na kojima će biti poboljšano znanje i informiranost više od 200 mladih o nasilju u vezama te unaprijeđene vještine za stvaranje kvalitetnih veza.

Stručnjaci/kinje i donositelji/ce odluka će biti uključeni u raspravu o potrebi za sustavnim radom na prevenciji nasilja u okviru tribine i okruglog stola što će omogućiti razmjenu informacija te unaprijediti povezivanje i koordinaciju aktivnosti te unaprijediti suradnja udruga, institucija i lokalnih vlasti. Ovisno o potrebama, institucijama će biti ponuđena i pružena podrška i pomoć u razvoju i provođenju preventivnih programa te distribuirani edukativni materijali o prevenciji nasilja u partnerskim vezama mladih.

Na web stranicu SEZAM će redovito biti stavljane informacije koje se tiču projekta, prevencije nasilja i rodne ravnopravnosti, a mladima se pruža mogućnost postavljanja pitanja i dobivanja odgovora na probleme koji ih muče.

Tijekom cijelog projekta organizirati će se upoznavanje novinara/ki s projektom i pitanjem nasilja u vezama, a Internetske stranice i newsletteri organizacija koje sudjeluju u projektu kontinuirano će informirati svoje čitatelje/ce o aktivnostima te na taj način doprinositi kampanji. Koristiti će se i postojeći profili i stranice na socijalnoj mreži Facebook i Twitter.

 

 

Održan trening u sklopu projekta Europske mogučnosti za ruralne žene

Od 24. do 26. siječnja u Termama Tuhelj u sklopu projekta Europske mogućnosti za ruralne žene održan je trening za žene poduzetnice, obrtnice, vlasnice OPG i one koje imaju ideje za apliciranje na EU fondove. Cilj treninga je bio da sudionice  dobiju informacije i znanja o mogućnostima korištenja EU fondova te da steknu samopouzdanje i razviju vještine za  izradu projektnih ideja. Unatoč vremenskim uvjetima treningu je prisustvovalo 17 žena koje imaju inovativne djelatnosti i ideje za projekte – od  planinarskog doma na Kalniku, proizvodnje drvenih igračaka, ekološke proizvodnje mlijeka, uzgoja aronije i aromatičnog bilja, terapijske zajednice za osobe s duševnim smetnjama pa do uzgoja konja, svinjogojstva i energetike.

Prvi dan treninga započeo je panel diskusijom na kojoj su sudjelovale Jasna Petek, zamjenica župana Krapinsko-zagorske županije, Karmen Sinković iz Ministarstva poljoprivrede, Zdenka Lončar, pomoćnica ministra poduzetništva i obrta te Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. Na panel diskusiji govorilo se o statusu žena u ruralnim područjima koji je vrlo težak što je pokazalo istraživanje  “101 pitanje za ruralnu ženu” Ministarstva poljoprivrede.  Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova istaknula je da su  žene u ruralnom području izložene  višestrukoj diskriminaciji, otežan im je pristup obrazovanju za odrasle i zdravstvenoj zaštiti, opterećuje ih vrlo loša prometna povezanost i nedovoljno politički participiraju. Karmen Sinković iz Ministarstva poljoprivrede, voditeljica spomenutog istraživanja istaknula je da žene nose veliki kreativni potencijal za razvoj lokalnih zajednica i da treba osigurati mogućnosti da one to i ostvare. Pomoćnica ministra Zdenka Lončar najavila da Poduzetnički impuls 2014. kreće najkasnije do sredine veljače, a u tijeku je i izrada Strategije razvoja ženskog poduzetništva za razdoblje 2014-2020. Isto tako je istaknula mogućnost da poduzetnice kroz natječaj ostvare sufinanciranje skrbi za djecu što je od velike važnosti za usklađivanje profesionalnog i obiteljskog života. Sve panelistice su istaknule da je vrlo važna suradnja i podrška žena međusobno.

U subotu i nedjelju, trening se nastavio s edukacijom o EU fondovima. Trening je vodila Ivona Pavelić iz tvrtke Projekt jednako razvoj. Tijekom treninga sudionice su se upoznale s dostupnim fondovima, okvirnim pravilima natječaja i potrebnom dokumentacijom te su u malim grupama razrađivale ideje. Sudionice su izrazile zadovoljstvo treningom koji im je omogućio kvalitetno sagledavanje europskih fondova, ali im je dao  i inspiraciju i motivaciju za daljnji rad na projektima.

U sklopu projekta također su snimljena i dva filma o poduzetničkim idejama kao primjeri dobre prakse, a u planu su još dva filma koja će promovirati i ideje sudionica treninga.

 

Projekt  “Europske mogućnosti za ruralne žene”  provode CESI, K zona, Radio  Kaj i Udruga  HERA Križevci  u Zagrebačkoj, Krapinsko-zagorskoj i  Koprivničko –  križevačkoj  županiji.  Cilj projekta je informirati žene iz ruralnih područja o mogućnostima koje donosi članstvo u Europskoj Uniji te osvijestiti njihov doprinos EU. Projekt će trajati 15 mjeseci, a uključuje edukaciju žena o mogućnostima financiranja projekata iz EU fondova te upoznavanje građana i građanki s utjecajem  članstva u EU na njihov svakodnevni život.

Tribina povodom 25.11. Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama

16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama je međunarodna kampanja  koju provodi  više od 2000 različitih organizacija u preko 150 zemalja svijeta kroz niz aktivnosti. Pokrenuta je 1991. (Pokrenuo ju je Women’s Global Leadership Institute)  a obuhvača obilježavanje 25.studenog Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama , 1. prosinca – Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a, 6. prosinca – godišnjicu montrealskog masakra i 10. prosinca – Međunarodnog dana ljudskih prava.

Cilj kampanje je osvijestiti javnost o problemu nasilja i potaknuti odgovorne na bolju prevenciju i učinkovitiju zaštitu žena svih dobi od nasilja, kojemu su mnoge od njih i dalje izložene.

Udruga Hera i ove godine u suradnji sa Udrugom Invalida Križevci uključila se u Međunarodnu kampanju 16 dana aktivizma borbe protiv nasilja nad ženama koja započinje 25.studenog Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama te završava10. prosinca Međunarodnim danom ljudskih prava organizirajuči tribinu Nasilje i diskriminacija nad ženama s invaliditetom. 

 

O nasilju nad ženama s invaliditetom te iskustvima Mreže Saveza osoba s invaliditetom Hrvatske i Mreže žena s invaliditetom SOIH-e, govoriti  će

Marica Mirić, koordinatorica Mreže  projekata SOIH-a.

 

  Tribina će se održati 26.11. 2013 u multimedijskoj dvorani gradske knjižnice „Franjo Marković“ Križevci, Trg Sv.     Florijana 14, sa početkom u 15,00 sati.

 

Žene s invaliditetom su posebno osjetljiva društvena skupina koja se često radi svog spola i radi svog invaliditeta nalazi u neravnopravnom položaju u odnosu na muškarce i žene bez invaliditeta, ali i u odnosu na muškarce s invaliditetom. O nasilju nad ženama s invaliditetom još se uvijek malo govori jer ga žene vrlo rijetko prijavljuju iz mnogobrojnih razloga, stoga je cilj ove tribine progovoriti o specifičnim problemima, poteškočama te diskriminaciji žena s invaliditetom.

 

Kako prepoznati nasilne veze

                  P R E P O Z N A V A N J E  N A S I L N I H  V E Z A

  • Nasilnik/ca se ponaša ljubomorno pred drugima, pokazuje “vlasništvo”
  • Ponižava partnera/icu pred drugima, neslano se šali
  • Nasilnik/ca se ponaša prezaštitnički, žrtva nema ni minute slobode
  • Žrtva je u stalnom “kontaktu očima” s nasilnikom/icom
  • Nasilnik/ca odgovara na pitanja koje je postavljeno žrtvi, poseže za predmetima koji su poslani žrtvi
  • Žrtvino ponašanje se promjeni čim nasilnik/ca napusti prostoriju (npr. postane življa, komunikativnija….)


PREPOZNAVANJE POTENCIJANIH NASILNIKA/CE:

  • Ljubomorno ponašanje: krivi partnera/icu za ljubomoru
  • Kontrolira partnera/icu: stalno naziva da pita gdje je i što radi
  • “Brzo vezivanje”: (ti si moja, mi smo savršen par, brze zaruke…)
  • Nerealna očekivanja: (moraš biti mršava, držati do sebe, savršenadjevojka/mladić)
  • Izolacija: (od prijatelja/ica)
  • Uvijek nalazi izvore osobnih problema u drugima
  • Hipersenzitivnost: (brzo eksplodira)
  • Pokušava vas uvjeriti da vaše aktivnosti, fax, hobby, posao, nemaju smisla i da su traćenje vremena
  • Prisiljava partnera/icu na sex ili mu/joj ga uskraćuje
  • Verbalno zlostavljanje
  • Fizičko nasilje u prijašnjim vezama
  • Prijetnje fizičkim nasiljem
  • Lomi, baca, uništava predmete
  • Završava svađe/nesuglasice upotrebljavajući poziciju moći ili silu


TIPIČNA  PONAŠANJA  ŽRTAVA:

  • u razgovoru spominje koliko se boji partnera/ice
  • brine o tome kako će partner/ica reagirati na njezine/njegove  aktivnosti, usredotočuje se gotovo isključivo na partnerove/ičine osjećaje i misli
  • boji se da bi intervencija samo mogla pogoršati situaciju
  • srami se detaljnije razgovarati o svojoj vezi
  • ima manje ili veće ozljede koje pokušava sakriti (sunčane naočale,odjeća dugih rukava po toplom vremenu, daje manjkava ili netočna objašnjenja)
  • često se ne može ponašati u skladu sa svojim interesima: “Moj dečko/djevojka to neće dopustiti, ne voli dok to radim/obučem, ljutiti  će se…”
  • depresivna/an je, tjeskobna/an, čak i suicidalna/an
  • odustaje od svojih aktivnosti da udovolji partneru/ici
  • očajnički pokušava udovoljiti partneru u nadi da će izbjeći daljnje nasilje
  • opravdava partnera/icu drugima (imao/la je loš dan, nije uvijek takav/va, on/ona mene voli…)

 

Ponekad ponašanje i geste osobe sa  kojom smo u emocionalnom odnosu prepoznajemo kao privrženost i strastvenu ljubav, a ona zapravo može biti znak ljubomore, posesivnosti i kontrole.

 

Važnost zaštite reproduktivnog zdravlja!

Pravo na reproduktivno zdravlje  dio je  općih ljudskih prava i  uključuje slobodno i svjesno odlučivanje o najpovoljnijem vremenu za roditeljstvo, za rađanje željenog broja djece te razmaku između poroda.

Isto tako uključuje i dostupnost informacija i sredstava za kontracepciju te pravo na najviše standarde zaštite seksualnog i reproduktivnog zdravlja.

Reproduktivna zdravstvena zaštita uključuje prevenciju, dijagnostiku, liječenje zdravstveni odgoj i savjetovanje.

O spolnim bolestima ( spolno prenosivim infekcijama- SPI) , koje su sve raširenije, tinejdžeri znaju jako malo, a broj neželjenih trudnoća adolescentica godinama se ne smanjuje. Neželjene tinejdžerske trudnoće suzbijaju se vrlo jednostavno – obrazovanjem, što je dokazano istraživanjima u zemljama koje se sustavno bore s tim problemom.

Zbog rizičnog seksualnog ponašanja spolne bolesti su vrlo proširene među mladim ljudima. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije širenje SPI najviše ugrožava mlade u dobi od 20 do 24 godine, koji nemaju stalne  partnere.

Dokazano je također da mladići i djevojke koji više znaju o spolnom ponašanju i intimnom životu, imaju manji broj seksualnih partnera.

Uz izuzetak AIDS-a, žene su općenito izloženije i imaju više posljedica od SPI nego muškarci. Najčešće posljedice su teški upalni procesi reproduktivnih organa, neplodnost ili smanjena plodnost, spontani pobačaji, izvanmaternična trudnoća, predstadiji raka ili rak vrata maternice, oštećenja ostalih organa pa i smrt oboljele osobe.

Godišnje se u svijetu 333 milijuna ljudi zarazi nekom SPI,  ne računajući AIDS.

 

Obrazovanjem do zdravlja i sigurnosti!

Kako prebroditi razvod

Razvod donosi mnoge promjene kako kod roditelja tako i kod djece.

  • emocionalne i socijalne promjene  – tuga, depresija, osjećaj manje vrijednosti, usamljenost; gubitak zajedničkih prijatelja, preuzimanje novih obiteljskih uloga
  • financijske i profesionalne –  manjak novaca ili nedostatak vremena za obaveze

Djeci se mijenja čitav svijet – ne samo da više ne žive s oba roditelja, već često mijenjaju dom, vrtić ili školu, prijatelje ili se privikavaju na nove članove obitelji.

Djeca često misle da je nešto što su učinili dovelo do poteškoća između roditelja i sebe okrivljavaju za razvod. Oni često vjeruju da ukoliko će biti zaista dobri, sve će ponovno biti u redu i roditelji će biti zajedno.

Roditelji su u okolnostima rastave zaokupljeni vlastitim problemima te pronalaženjem načina nošenja sa novonastalnom situacijom, u takvim situacijama nerijetko  zanemaruju djetetove poteškoće i potrebe, pa je vrlo bitno u ovakvim kriznim situacijama pronaći stručnu pomoć.

Ukoliko Vam je potrebna podrška i pomoć nazovite u Savjetovalište i dogovorite razgovor sa stručnom osobom, psihologinjom ili socijalnom radnicom.

 

 

 

Nasilje u partnerskim vezama/obitelji

U našem je društvu često uvjerenje da je nasilje u partnerskim odnosima privatna stvar i da je prihvatljivo da muž ponekad tuče svoju ženu, da dečko tu i tamo udari svoju djevojku. Međutim posljedice nasilja u partnerskim odnosima su ozbiljan društveni problem.

Nasilje u partnerskim vezama je sustavan obrazac zlostavljajućeg ponašanja koji se čini u svrhu kontrole, dominacije i zastrašivanja.

Nasilje u vezama utječe na fizičko, mentalno, emocionalno zdravlje i dobrobit osoba koje su preživjele nasilje.

VRSTE NASILJA:

  • Fizičko (guranje, šamaranje, čupanje kose, udaranje rukama, nogama ili predmetima, opekotine i sve ono što rezultira nanošenjem tjelesnih ozljeda)
  • Socio – ekonomsko (zabrana zaposlenja, a istovremeno kontroliranje i uskraćivanje novca)
  • Seksualno (dobacivanje uvredljivih komentara seksualnog sadržaja; bilo koji oblik seksualne aktivnosti bez pristanka druge osobe; prisila na stupanje u seksualni odnos a također i prisila na seksualni odnos bez upotrebe kondoma;  silovanje )
  • Emocionalno/ psihičko (vrijeđanje, omalovažavanje, izolacija od prijatelja/prijateljica i obitelji, kontroliranje odijevanja, ponašanja i kretanja osobe s kojom ste u vezi, ljubomorno i posesivno ponašanje, uništavanje stvari)
  • Strukturalno ili indirektno (gdje nema direktnog počinitelja, žene na istom poslu manje zarađuju od muškaraca, drugačiji tretman na sudu i sl…)

Nasilje u partnerskim vezama je cikličko:

 

 

N A S I L J E  U  V E ZI /OBITELJI ESKALIRA

FIZIČKO                     ->>>>>>>>>>>>>>>>>>              SMRT

Vikanje, udaranje,  ritanje, bacanje predmeta,  gušenje,  uporaba oružja, ubojstvo/samoubojstvo

VERBALNO              ->>>>>>>>>>>>>>>>>>            SAMOUBOJSTO

Okrivljavanje,  kritiziranje, “ništa ne vrijediš”, ignoriranje, vikanje,  izolacija,  ponižavanje

SEKSUALNO            ->>>>>>>>>>>>>>>>>>           SILOVANJE

    Neželjeni dodiri, seksizam, prisiljavanje na seks

 

Obećanja i povremena zatišnja nisu nužno znak promjene već dio nasilničkog ponašanja. Bez intervencije i promjene  situacija će se samo pogoršati, a može ćak završiti i nasilnom smrću.

 

Znajte da:

Radi nasilja koje se dešava vama trpi i vaša okolina, prijatelji, obitelj…

Nasilnik/ca se neće promijeniti sam od sebe, niti ćete ga promijeniti vi.

Prestanak nasilja nad vama desiti će se samo ukoliko nađe novu žrtvu.

To može biti za 10 dana, 10 mjeseci, 10 godina…… ili nikad…

Važno je NE  šutjeti …. već potražiti pomoć!

Što je adolescencija?

Što je adolescencija – zašto je to razdoblje za mlade izrazito teško?

lat. adolescentia/-ae, f. – mladost, mladenačko doba

Često kažu: – „Tako si se promijenio/la?;….. – „Kad će te već jednom proći…..
– „Ma pusti ga to ti je adolescentno doba…..

Opširnije»

Što je ovisnost?

Mnogo je definicija ovisnosti i sve su istinite u smislu da je riječ o kroničnoj, recidivirajućoj bolesti, bilo da je posrijedi ovisnost o alkoholu, duhanu ili psihoaktivnim sredstvima, koja zahtijeva specijalizirani tretman.

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije ovisnost je duševno, a ponekad i tjelesno stanje koje nastaje međudjelovanjem živog organizma i sredstva ovisnosti. Obilježavaju ga ponašanje i drugi duševni procesi koji uvijek uključuju prisilu za povremenim ili redovitim uzimanjem sredstva ovisnosti u namjeri da se doživi njegov učinak na duševne procese ili da se izbjegne nelagoda zbog odsutnosti takvog sredstva

Opširnije»

Što je ovisnost o alkoholu (alkoholizam)?

           Alkohol ili etanol je lančani organski spoj ugljika, vodika i kisika. To je psiho aktivna tvar-droga koju sadrže sva alkoholna pića. Psiho aktivne tvari mijenjaju duševno stanje osobe; isti učinak ima i pijenje alkohola.

Opširnije»

Blog za Mlade

Dobro došli u naš novi blog za mlade!

Uskoro!