{"id":2770,"date":"2026-05-31T12:04:03","date_gmt":"2026-05-31T12:04:03","guid":{"rendered":"https:\/\/udruga-hera.info\/?p=2770"},"modified":"2026-06-29T12:08:05","modified_gmt":"2026-06-29T12:08:05","slug":"zakljucci-i-preporuke-s-trodnevne-rezidencijalne-konferencije-povezivanjem-do-unaprjedenja-rada-sa-zenama-i-djecom-koji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/udruga-hera.info\/?p=2770","title":{"rendered":"Zaklju\u010dci\u00a0i\u00a0preporuke s\u00a0trodnevne\u00a0rezidencijalne\u00a0konferencije\u00a0\u201ePovezivanjem\u00a0do\u00a0unaprje\u0111enja\u00a0rada\u00a0sa\u00a0\u017eenama\u00a0i\u00a0djecom\u00a0koji\u00a0su\u00a0pre\u017eivjeli\u00a0obiteljsko\u00a0nasilje\u201c"},"content":{"rendered":"\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\"\"\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Vijesti<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t
\n\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\tZaklju\u010dci\u00a0i\u00a0preporuke s\u00a0trodnevne\u00a0rezidencijalne\u00a0konferencije\u00a0\u201ePovezivanjem\u00a0do\u00a0unaprje\u0111enja\u00a0rada\u00a0sa\u00a0\u017eenama\u00a0i\u00a0djecom\u00a0koji\u00a0su\u00a0pre\u017eivjeli\u00a0obiteljsko\u00a0nasilje\u201c \n\t\t\t<\/h2 > \n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/a>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Udruga \u201dHERA\u201c Kri\u017eevci organizirala je u Kri\u017eevcima od 13.-15.5.2026. trodnevnu rezidencijalnu konferenciju \u201ePovezivanjem do unaprje\u0111enja rada sa \u017eenama i djecom koji su pre\u017eivjeli obiteljsko nasilje\u201c, u koju su bile uklju\u010dena skloni\u0161ta za \u017eene i djecu \u017ertve obiteljskog nasilja, a koja pru\u017eaju organizacije civilnoga dru\u0161tva, ustanove i vjerske zajednice te organizacije koje provode savjetovali\u0161ta. Nakon konferencije donosimo stru\u010dne zaklju\u010dke i preporuke proiza\u0161le iz intenzivnog rada stru\u010dnjakinja i stru\u010dnjaka koji svakodnevno pru\u017eaju direktnu pomo\u0107 i podr\u0161ku \u017eenama i djeci \u017ertvama rodno uvjetovanog nasilja.
Konferencija je organizirana u sklopu trogodi\u0161njeg programa \u201eNISI SAMA\u201c (razdoblje provedbe: 1. 6. 2023. \u2013 31. 5. 2026.), ukupne vrijednosti 159.600,00 eura, koji je sufinanciran sredstvima Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Osvrt na provedbu i ciljeve programa \u201eNISI SAMA\u201c
Prvog dana konferencije predstavljeni su postignuti rezultati programa, \u010diji su ciljevi u protekle tri godine izravno oblikovali standarde za\u0161tite na terenu. \u017delimo istaknuti va\u017enost postizanja ovih ciljeva koji su ujedno bili i polazi\u0161na to\u010dka konferencijskih rasprava:
\uf0b7Op\u0107i cilj programa: Razvoj socijalnih usluga za \u017eene \u017ertve nasilja te ja\u010danje partnerstva i suradnje civilnog dru\u0161tva s institucijama sustava koje djeluju u podru\u010dju razvoja mre\u017ee socijalnih usluga \u017eenama \u017ertvama nasilja i \u017ertvama obiteljskog nasilja.
\uf0b7Specifi\u010dni ciljevi programa:
1.Pru\u017eanje socijalnih usluga za \u017eene \u017ertve nasilja i \u017ertve nasilja u obitelji osiguravanjem smje\u0161taja u skloni\u0161tu.
2.Podizanje kvalitete \u017eivota \u017eena \u017ertava nasilja i \u017ertava obiteljskog nasilja te njihovo osna\u017eivanje putem stru\u010dne savjetodavne, pravne i psihosocijalne pomo\u0107i.
3.Osna\u017eivanje i integracija korisnica stjecanjem vje\u0161tina i kompetencija kroz neformalne programe obrazovanja radi postizanja ekonomske neovisnosti.
4.Osvje\u0161tavanje i senzibiliziranje javnosti o problematici nasilja nad \u017eenama i nasilja u obitelji.
Ova konferencija imala je izniman zna\u010daj jer je na jednom mjestu okupila sve klju\u010dne dionike koji upravljaju skloni\u0161tima i savjetovali\u0161tima u Republici Hrvatskoj: predstavnik\/ce udruga (organizacija civilnog dru\u0161tva), javnih domova te vjerskih ustanova, uz sudjelovanje predstavnika pravosu\u0111a, policije i Hrvatskog zavoda za socijalni rad (HZSR).
Unato\u010d uspje\u0161noj provedbi programa \u201eNISI SAMA\u201c, trogodi\u0161nji program i intenzivan rad kroz tematske panele ogolio je duboke sustavne pukotine i operativne izazove s kojima se susre\u0107u i pru\u017eatelji usluga i same \u017ertve. U nastavku Vam dostavljamo klju\u010dne nalaze po panelima:
DETALJNI PREGLED TEMATSKIH PANELA I SUSTAVNIH PROPUSTA
Panel 1: \u201eIzme\u0111u sustava i potreba: Izazovi u pru\u017eanju podr\u0161ke \u017ertvama rodno
uvjetovanog nasilja\u201c
Cilj panela: detektirati i analizirati strukturne, operativne i administrativne prepreke u svakodnevnom radu skloni\u0161ta i savjetovali\u0161ta te artikulirati jasne zahtjeve prema donositeljima odluka radi premo\u0161\u0107ivanja jaza izme\u0111u postoje\u0107eg zakonodavnog okvira i stvarnih potreba \u017ertava na terenu.
\uf0b7Nemogu\u0107nost osiguravanja tajnosti lokacije, posebno u manjim sredinama: Odr\u017eavanje tajnosti lokacije sigurne ku\u0107e u praksi je izuzetno te\u0161ko, a u manjim sredinama postaje gotovo nemogu\u0107a misija zbog specifi\u010dnosti malih zajednica i br\u017eeg protoka informacija, \u0161to izravno ugro\u017eava fizi\u010dku sigurnost korisnica i zaposlenika.
\uf0b7Infrastrukturna ovisnost o lokalnoj samoupravi i nedostatak autonomije: Skloni\u0161ta u vlasni\u0161tvu jedinica lokalne i regionalne samouprave ovise o financijskoj spremnosti lokalnih vlasti da ula\u017eu u te prostore. Voditelji bez slu\u017ebenog odobrenja vlasnika ne mogu samostalno poduzeti nikakve prostorne modifikacije ili nu\u017ena unaprje\u0111enja.
\uf0b7Prostorna rascjepkanost skloni\u0161ta: Pojedini gradovi uop\u0107e nemaju prostorne mogu\u0107nosti za osiguravanje jednog jedinstvenog objekta, zbog \u010dega su pru\u017eatelji prisiljeni disperzirati skloni\u0161te na nekoliko razli\u010ditih lokacija (vi\u0161e odvojenih stanova), \u0161to stvara goleme logisti\u010dke i sigurnosne pote\u0161ko\u0107e.
\uf0b7Tehni\u010dki apsurdi pravilnika koji naru\u0161avaju psiholo\u0161ku sigurnost: Protupo\u017earni sustavi se aktiviraju na minimalnu paru prilikom kuhanja. Zbog protupo\u017earnih standarda, vrata se iznutra ne mogu zaklju\u010dati (mogu\u0107e ih je zaklju\u010dati samo s vanjske strane), \u0161to kod traumatiziranih \u017eena ima razoran psiholo\u0161ki efekt i poni\u0161tava osje\u0107aj bazi\u010dne sigurnosti.
\uf0b7Kadrovski deficit i nerealni normativi Pravilnika: Pojedina skloni\u0161ta u Hrvatskoj funkcioniraju sa svega 1 do 2 zaposlene osobe. Trenuta\u010dni Pravilnik propisuje drasti\u010dno premali broj stru\u010dnih radnika, potpuno ignoriraju\u0107i potrebe za kontinuiranim aktivnim i pasivnim de\u017eurstvima (24\/7), godi\u0161njim odmorima i bolovanjima.
\uf0b7Specifi\u010dnost struke \u2013 potreba za empatijom i altruizmom: Ovaj rad zahtijeva specifi\u010dan profil stru\u010dnjaka koji posjeduju visoku razinu empatije, emocionalne otpornosti i altruizma. Zbog izostanka institucionalne podr\u0161ke, ti se kadrovi suo\u010davaju s brzim profesionalnim sagorijevanjem.
\uf0b7Administrativni kolaps i gubitak fokusa na korisnice: Zbog nedostatka kontinuiranog financiranja i slaba\u0161ne podr\u0161ke lokalnih uprava, stru\u010dno osoblje gubi goleme kapacitete na konstantno pisanje kratkoro\u010dnih projekata, zbog \u010dega drasti\u010dno nedostaje vremena za izravan rad s korisnicama. Osim projekata, sukladno Pravilniku o sadr\u017eaju i na\u010dinu vo\u0111enja evidencije djelatnici su preoptere\u0107eni vo\u0111enjem evidencija koje su ponavljaju\u0107eg sadr\u017eaja te isto oduzima i ovako smanjene vremenske kapacitete.
\uf0b7Sustavna nepripremljenost za specifi\u010dne korisnice: Skloni\u0161ta nisu opremljena za specifi\u010dne skupine kojima je primarno potrebna druga\u010dija stru\u010dna skrb: \u017eene sa psihi\u010dkim pote\u0161ko\u0107ama, ovisnice, strane dr\u017eavljanke (nedostatak prevoditelja) te starije \u017eene (posebno skupina 80+).
\uf0b7Infrastrukturne blokade: \u017dene se suo\u010davaju s administrativnim preprekama prilikom prijave prebivali\u0161ta\/boravi\u0161ta. Tako\u0111er, povratak na tr\u017ei\u0161te rada je ote\u017ean jer vlada op\u0107i nedostatak mjesta u vrti\u0107ima, a dvosmjenski vrti\u0107i gotovo uop\u0107e ne postoje.
Panel 2: \u201eProcjena rizika i rizi\u010dni faktori u obiteljskom nasilju\u201c
Cilj panela: Otvoriti me\u0111usektorski dijalog i razmjenu iskustava izme\u0111u sustava socijalne skrbi, policije, pravosu\u0111a i organizacija civilnog dru\u0161tva, s posebnim naglaskom na izazove u praksi i mogu\u0107nosti unaprje\u0111enja procjene rizika.
\uf0b7Netipi\u010dne reakcije \u017ertve i utjecaj traume: \u017drtva pod utjecajem traume i u stanju \u0161oka mo\u017ee reagirati na netipi\u010dne na\u010dine \u2013 ljutnjom, smijehom, otupjelo\u0161\u0107u. Sustav to pre\u010desto pogre\u0161no interpretira kao izostanak straha, manipulativnost ili suodgovornost za nasilje. Klju\u010dno je da policija i zavodi pro\u0111u hitne edukacije o dinamici i neurobiologiji traume kako bi znali prepoznati ove znakove, jer oni itekako moraju u\u0107i u to\u010dnu procjenu rizika.
\uf0b7Nepoznavanje i manjkava primjena Pojedina\u010dne procjene potreba \u017ertve: Uo\u010deno je op\u0107e nepoznavanje i formalno, povr\u0161no ispunjavanje Pojedina\u010dne procjene potreba \u017ertve \u2013 zakonske obveze koju po propisima moraju provoditi institucije (policija, dr\u017eavno odvjetni\u0161tvo, sud).
\uf0b7Va\u017enost me\u0111uresornog slanja preporuka i saznanja: Istaknuto je da tijelo pred kojim se vodi postupak ne smije djelovati u izolaciji. Sve institucije sustava i organizacije civilnog dru\u0161tva mogu i moraju slati slu\u017ebene preporuke, dopise i tzv. saznanja tijelu koje vodi postupak (sudu ili dr\u017eavnom odvjetni\u0161tvu). To tijelo ima zakonsku mogu\u0107nost i du\u017enost aktivno tra\u017eiti informacije od drugih uklju\u010denih institucija i udruga kako bi se donijela sigurna odluka.
\uf0b7Sustavni nesrazmjer u alatima: Dok policija primjenjuje novi obrazac za procjenu rizika, takav standardizirani alat u sustavu socijalne skrbi (HZSR) u kontekstu procjene rizika za \u017eene koje su pre\u017eivjele RUN \u2013 uop\u0107e ne postoji. Preveliko oslanjanje isklju\u010divo na subjektivnu \u201eprofesionalnu procjenu\u201c pojedinog slu\u017ebenika stvara opasne sigurnosne pukotine.
\uf0b7Nevidljivo nasilje i rizik od femicida: Sustav i dalje primarno reagira tek na vidljivo fizi\u010dko nasilje. Psiholo\u0161ko i ekonomsko nasilje te uho\u0111enje tretiraju se kao manje opasni, iako su izre\u010dene prijetnje ubojstvom, posjedovanje oru\u017eja, bolesna ljubomora i odluka \u017ertve da napusti odnos klju\u010dni indikatori koji najavljuju femicid i moraju automatski pokrenuti najvi\u0161u razinu pravosudne za\u0161tite (hitni pritvor).
\uf0b7Perspektiva \u017ertve i \u201estrah od centra\u201c: Polazi\u0161na to\u010dka svake procjene opasnosti mora biti isklju\u010divo perspektiva i subjektivni osje\u0107aj straha same \u017eene. Prepoznat je izra\u017een \u201estrah od centra\u201c (postupanja HZSR-a) jer \u017ertve sustav socijalne skrbi \u010desto do\u017eivljavaju kao prijetnju (strah od oduzimanja djece), \u0161to ih odvra\u0107a od tra\u017eenja pomo\u0107i. Odbijanje smje\u0161taja u skloni\u0161te (zbog straha ili gubitka posla) ne smije zna\u010diti zatvaranje slu\u010daja, ve\u0107 zahtijeva poja\u010dani nadzor nad po\u010diniteljem. Rad s korisnicama koje su zatvorene ili hostilne zbog ranijih lo\u0161ih iskustava zahtijeva pristup utemeljen na traumi (trauma-informed care).
\uf0b7Propusti u za\u0161titi dostojanstva i apsurd izmje\u0161tanja \u017ertve: Sustav zakazuje u bazi\u010dnim koracima, poput sigurnog preuzimanja osobnih stvari \u017ertve. O\u0161tro je kritizirana praksa prema kojoj se \u017eena i djeca izmje\u0161taju iz vlastite sredine radi sigurnosti (gube\u0107i posao i \u0161kolu), umjesto da se hitno, strogo i dugotrajno izolira, sankcionira i udalji sam po\u010dinitelj nasilja.
Panel 3: \u201eDugoro\u010dna reintegracija \u2013 Mjera stambenog zbrinjavanja \u017ertava rodno
uvjetovanog nasilja\u201c
Cilj panela: razmijeniti iskustva u primjeni mjere stambenog zbrinjavanja te u\u010dinkovitosti iste
\uf0b7Analiza modela Grada Koprivnice: Primjer Grada Koprivnice (stan na 3+3 mjeseca) istaknut je kao izrazito pozitivan primjer lokalne prakse jer ta jedinica aktivno prepoznaje i uva\u017eava potrebe \u017ertava, za razliku od brojnih drugih jedinica u RH koje takve oblike podr\u0161ke uop\u0107e nemaju. Ipak, rok od maksimalno 6 mjeseci je dugoro\u010dno vremenski nedostatan za cjelovitu stabilizaciju \u017eivota.
\uf0b7Zna\u010daj kriznog premo\u0161\u0107ivanja i nove zakonske izmjene: Kratkotrajni smje\u0161taj omogu\u0107uje \u017ertvama da premoste najkriti\u010dniji trenutak nakon bijega od nasilja i pru\u017ea im nu\u017ean osje\u0107aj sigurnosti koji im izravno poma\u017ee u dono\u0161enju kona\u010dne odluke o trajnom napu\u0161tanju zlostavlja\u010da.\u00a0
U tom kontekstu, pozdravljene su nove izmjene zakona prema kojima za podno\u0161enje zahtjeva za stambeno zbrinjavanje vi\u0161e nije potrebna pravomo\u0107nost presude, ve\u0107 je dovoljna sama nepravomo\u0107na presuda za obiteljsko nasilje.
\uf0b7Primjer dobre prakse Udruge KORAK: Istaknut je uspje\u0161an model Udruge KORAK Karlovac kojoj je Grad dodijelio stambenu jedinicu na kori\u0161tenje nakon izlaska \u017ertava iz skloni\u0161ta. Bilo bi idealno kada bi ovakvu praksu uvela svaka lokalna samouprava, ili da se osigura minimalno jedan takav stan u svakoj \u017eupaniji.
\uf0b7Projektna ograni\u010denost i rizik odr\u017eivosti (Udruga UZOR Rijeka): Model udruge UZOR Rijeka je izvrstan jer rje\u0161ava problem stigmatizacije upla\u0107ivanjem sredstava izravno na ra\u010dun \u017eene uz njezinu izjavu o namjenskom kori\u0161tenju. Me\u0111utim, izra\u017een je opravdan oprez jer je i ovaj program omogu\u0107en isklju\u010divo kroz projektno financiranje, \u0161to donosi rizik kratkoro\u010dnosti.
\uf0b7Vi\u0161estruka stigmatizacija (Romi i vi\u0161e\u010dlane obitelji) i problem ugovora: \u017dene Romkinje i majke s ve\u0107im brojem djeteta nailaze na potpunu diskriminaciju na tr\u017ei\u0161tu nekretnina. Postoje\u0107i sustav formalnih tripartitnih ugovora (\u017eena – Ministarstvo – stanodavac) dodatno pogor\u0161ava situaciju jer izravno otkriva status \u017ertve nasilja, \u0161to stanodavce motivira na odbijanje najma.
Panel 4: \u201eRad s posebno ranjivim skupinama\u201c
Ovaj panel ukazao je na ozbiljne sigurnosne, logisti\u010dke i administrativne izazove pomaga\u010da na terenu:
\uf0b7Pre\u0161u\u0107ivanje anamneza i nedostatak terapije kod \u017eena sa psihi\u010dkim pote\u0161ko\u0107ama: Uo\u010dena je opasna praksa u kojoj institucije koje upu\u0107uju \u017ertvu na smje\u0161taj svjesno izostavljaju informacije o njezinu psihi\u010dkom zdravstvenom stanju kako bi izbjegle odbijanje smje\u0161taja. Skloni\u0161ta primaju \u017eene bez medicinske dokumentacije i bez nu\u017ene terapije. Anamneze sti\u017eu prekasno, a akutne, neadekvatno tretirane psihi\u010dke pote\u0161ko\u0107e korisnica izazivaju krizne situacije. Druge \u017ertve na smje\u0161taju osje\u0107aju intenzivan strah i zaklju\u010davaju se u sobe, \u0161to naru\u0161ava cjelokupnu dinamiku rada.
\uf0b7Logisti\u010dki i kapacitetni izazovi u radu s ovisnicama: Smje\u0161taj ovisnica otvara goru\u0107e probleme vezane uz kontrolu supstitucijske terapije. Pru\u017eatelji usluga suo\u010davaju se s problemom nekontroliranih izlazaka korisnica, pri \u010demu zaposlenici ne mogu znati ho\u0107e li korisnica izvan skloni\u0161ta uzeti ilegalne supstance, a za obveznu fizi\u010dku pratnju skloni\u0161ta nemaju ljudskih kapaciteta.
\uf0b7Pravno-medicinski vakuum stranih dr\u017eavljanki: Sve je ve\u0107i broj strankinja koje tra\u017ee za\u0161titu bez ikakvih osobnih dokumenata, reguliranog zdravstvenog osiguranja i uz potpun izostanak slu\u017ebenih prevoditelja. Skloni\u0161ta moraju ilegalno i na vlastiti tro\u0161ak rje\u0161avati njihove goru\u0107e medicinske i administrativne potrebe.
Problem smje\u0161taja \u017eena starije \u017eivotne dobi: Starije i te\u0161ko pokretne \u017eene pre\u010desto zavr\u0161avaju u skloni\u0161tima iako im je primarno potrebna sustavna gerijatrijska njega i dugotrajna 24\/7 medicinska skrb i skrbni\u0161tvo, a ne krizni smje\u0161taj u sigurnoj ku\u0107i koja nije arhitektonski niti kadrovski prilago\u0111ena za nemo\u0107ne osobe.
\uf0b7Novi oblici nasilja: Kao rastu\u0107i problem istaknuto je online nasilje i uho\u0111enje putem dru\u0161tvenih mre\u017ea, na koje institucije reagiraju presporo.
Panel 5: \u201eStrukturalno nasilje i njegov utjecaj na \u017ertve rodno uvjetovanog nasilja\u201c
Svrha panela: utvrditi kako se strukturalno nasilje manifestira kroz institucije, zakone, dru\u0161tvene
norme i kulturne prakse koje perpetuiraju rodnu nejednakost i diskriminaciju
\uf0b7Opstanak odba\u010denih koncepata: Koncept “otu\u0111enja djeteta”, iako znanstveno i deklarativno odba\u010den, i dalje aktivno egzistira i provodi se kroz sustav socijalne skrbi i sudova, izravno ka\u017enjavaju\u0107i majke koje \u0161tite djecu od nasilnih o\u010deva.
\uf0b7Objesno parni\u010denje kao produ\u017eetak nasilja: Nasilnici masovno koriste bjesomu\u010dne, neosnovane tu\u017ebe te \u017ealbe (objesno parni\u010denje) kako bi dugotrajno financijski, institucionalno i psihi\u010dki iscrpljivali \u017ertvu nakon njezina odlaska. Sustav te mehanizme ne prepoznaje i ne zaustavlja.
\uf0b7Sljepo\u0107a na rodnu uvjetovanost: Klju\u010dni problem cjelokupnog aparata je neprepoznavanje rodne uvjetovanosti nasilja. Nasilje se pre\u010desto tretira kao “obiteljski sukob”, umjesto kao dinamika mo\u0107i i kontrole. Istaknuto je da podr\u0161ka \u017ertvama mora biti kontinuirana, dostupna i vremenski potpuno neograni\u010dena.
Panel 6: \u201eSustavna podr\u0161ka djeci koja su pre\u017eivjela nasilje\u201c
Cilj panela: razmijeniti iskustva funkcioniranja pred\u0161kolskih programa koji uklju\u010duju vrti\u0107e te drugih razvojnih oblika pomo\u0107i za djecu koja su smje\u0161tena u skloni\u0161tima
\uf0b7Potpuni slom rane intervencije u manjim sredinama: Istaknut je dramati\u010dan nedostatak stru\u010dnjaka za ranu intervenciju \u2013 logopeda, edukacijskih rehabilitatora i dje\u010djih psihologa. Ovaj problem je ekstremno izra\u017een u manjim sredinama i ruralnim podru\u010djima, gdje su djeca u skloni\u0161tima potpuno zakinuta za nu\u017enu stru\u010dnu pomo\u0107.
\uf0b7Diskriminacija djece s te\u0161ko\u0107ama u razvoju: Zbog nedostatka stru\u010dnog kadra u lokalnoj zajednici, djeci s te\u0161ko\u0107ama na smje\u0161taju nemogu\u0107e je pru\u017eiti adekvatnu rehabilitacijsku podr\u0161ku, \u0161to usporava njihov razvoj i produbljuje pro\u017eivljenu traumu.\u00a0
Administrativne barijere pri upisu u vrti\u0107e: Upis djece iz skloni\u0161ta u pred\u0161kolske ustanove provodi se uz goleme pote\u0161ko\u0107e. Jedinice lokalne samouprave morale bi imati zakonski osigurana i \u010duvana minimalno dva (2) mjesta u vrti\u0107ima isklju\u010divo za djecu smje\u0161tenu u skloni\u0161tima, u \u010demu je nu\u017ena izravna uputa i podr\u0161ka resornog Ministarstva prema JLS-ima.
\uf0b7Uskra\u0107ivanje primarne zdravstvene za\u0161tite zbog prijave boravi\u0161ta: S obzirom na to da se iz sigurnosnih razloga prijava boravi\u0161ta djeteta \u010desto ne mo\u017ee odmah izvr\u0161iti, lokalni lije\u010dnici i pedijatri odbijaju upisati djecu, \u010dime im je izravno uskra\u0107eno pravo na bazi\u010dnu zdravstvenu za\u0161titu i lije\u010denje.
\uf0b7Sigurnosni rizik i kr\u0161enje Istanbulske konvencije kroz prisilne kontakte: Odluke HZSR-a o susretima djece s o\u010devima zlostavlja\u010dima dok su u skloni\u0161tu ugro\u017eavaju sigurnost i tajnost lokacije. Zavodi pogre\u0161no odvajaju nasilje nad majkom od prava djeteta. Ti su susreti izrazito manipulativni i retraumatiziraju\u0107i, \u0161to je u izravnoj suprotnosti s Istanbulskom konvencijom.
Panel 7: \u201eMentalno zdravlje profesionalnih pomaga\u010da\u201c
Svrha panela: utvrditi klju\u010dne dijelove skrbi za zdravlje samih pomaga\u010da. Ovaj panel otvorio je goru\u0107e pitanje za\u0161tite samih pomaga\u010da koji su svakodnevno izlo\u017eeni ekstremnom stresu, sekundarnoj traumatizaciji i sindromu izgaranja na radu (burnout):
\uf0b7Projektna ovisnost i nesigurnost podr\u0161ke pomaga\u010dima: Usluge supervizije i psiholo\u0161ke podr\u0161ke za zaposlenike u skloni\u0161tima i savjetovali\u0161tima financiraju se isklju\u010divo kroz privremene projekte i programe. Organizacije moraju unutar oskudnih projektnih bud\u017eeta mukotrpno izdvajati odre\u0111ena sredstva. Kada projekt zavr\u0161i, pomaga\u010di ostaju bez ikakve podr\u0161ke, \u0161to je neodr\u017eivo za stabilnost sustava.
\uf0b7Problem deficita specifi\u010dnih kompetencija supervizora: Na tr\u017ei\u0161tu stru\u010dnjaka nije dovoljno imati “bilo kakvog” licenciranog supervizora. Supervizor mora biti iznimno senzibiliziran za ovu specifi\u010dna skupinu korisnica te posjedovati napredna, stru\u010dna znanja o dinamici rodno uvjetovanog nasilja (RUN-a) i traume. Ako supervizor ne razumije specifi\u010dnost ovog rada, supervizija gubi svoju svrhu.
\uf0b7Utjecaj kadrovskog deficita na mentalno zdravlje: Rad skloni\u0161ta sa svega 1 do 2 zaposlene osobe uz neprekidna de\u017eurstva 24\/7, bez mogu\u0107nosti odlaska na bolovanje ili odmor, stvara kroni\u010dnu iscrpljenost, \u0161to izravno ugro\u017eava i stru\u010dnjake i kvalitetu usluge pru\u017eene korisnicama.
Intenzivan rad kroz tematske panele i evaluacija trogodi\u0161njeg programa ogolili su duboke strukturne, operativne i administrativne pukotine u sustavu s kojima se svakodnevno suo\u010davaju i pru\u017eatelji usluga i same \u017ertve. Kako bismo premostili jaz izme\u0111u postoje\u0107eg zakonodavnog okvira i stvarnih potreba na terenu, u nastavku Vam dostavljamo klju\u010dne, stru\u010dno utemeljene preporuke za reformu i unaprje\u0111enje sustava. Sve navedene preporuke izravno se temelje na preuzetim obvezama iz Istanbulske konvencije, preporukama GREVIO odbora te ciljevima va\u017ee\u0107eg Nacionalnog plana.
PREPORUKE ZA STRUKTURNE I OPERATIVNE IZMJENE U SUSTAVU ZA\u0160TITE \u017dRTAVA RODNO UVJETOVANOG NASILJA
I.INFRASTRUKTURA, KADROVI I SIGURNOST SKLONI\u0160TA (Resorna nadle\u017enost i Pravilnici)
1.Strategija za\u0161tite i tajnosti lokacija skloni\u0161ta (\u010dl. 23. Istanbulske konvencije): Sukladno Istanbulskoj konvenciji koja obvezuje dr\u017eavu na osiguravanje odgovaraju\u0107ih i lako dostupnih skloni\u0161ta u dovoljnom broju, predla\u017eemo dono\u0161enje posebne strategije i osiguravanje namjenskih prora\u010dunskih sredstava za tehni\u010dku i fizi\u010dku za\u0161titu skloni\u0161ta. Poseban naglasak, u skladu s Nacionalnim planom, potrebno je staviti na manje i ruralne sredine gdje je tajnost lokacije strukturno najugro\u017eenija.
2.Hitna izmjena tehni\u010dkih normativa i Pravilnika sukladno standardima sigurnosti: Predla\u017eemo prilagodbu tehni\u010dkih standarda i Pravilnika kako bi se uskladili s psiholo\u0161kim i sigurnosnim potrebama traumatiziranih osoba, \u0161to je temeljna smjernica GREVIO-a. Nu\u017eno je dopustiti sustave unutarnjeg zaklju\u010davanja vrata koji istovremeno zadovoljavaju protupo\u017earne evakuacijske standarde te redefinirati osjetljivost protupo\u017earnih sustava na paru, \u010dime se jam\u010di bazi\u010dna sigurnost i sprje\u010dava sekundarna traumatizacija \u017eena i djece.
3.Revizija kadrovskih normativa i prevencija sagorijevanja stru\u010dnjaka (\u010dl. 15 Istanbulske konvencije): Istanbulska konvencija i Nacionalni plan obvezuju na osiguravanje adekvatno osposobljenih stru\u010dnih kadrova. Potrebna je hitna revizija Pravilnika o minimalnim standardima broja zaposlenih, jer trenutni normativi potpuno ignoriraju potrebe za aktivnim i pasivnim de\u017eurstvima (24\/7), godi\u0161njim odmorima i bolovanjima, \u0161to stvara neodr\u017eiv pritisak na svega 1 do 2 zaposlene osobe po skloni\u0161tu i onemogu\u0107uje adekvatnu skrb za \u017ertve.
4.Sustavno i stabilno financiranje specijalizirane podr\u0161ke (\u010dl. 8. i \u010dl. 22. Istanbulske konvencije): Kako bi se stru\u010dnim djelatnicima omogu\u0107io primarni fokus na izravan rad s korisnicama, a u skladu s obvezom dr\u017eave o dodjeli odgovaraju\u0107ih financijskih i ljudskih resursa za specijalizirane usluge podr\u0161ke, predla\u017eemo prelazak s nesigurnog, projektnog financiranja na stabilno, vi\u0161egodi\u0161nje prora\u010dunsko financiranje. Nu\u017eno je pojednostaviti i digitalizirati sustav vo\u0111enja evidencija kako bi se uklonilo administrativno preoptere\u0107enje.\u00a0
5.Institucionalno financiranje specijalizirane supervizije (\u010dl. 15. Istanbulske konvencije i Nacionalni plan): Sukladno obvezama iz Istanbulske konvencije i mjerama Nacionalnog plana koje nala\u017eu sustavnu podr\u0161ku i kontinuirano osposobljavanje stru\u010dnjaka, preporu\u010duje se uvo\u0111enje institucionalnog financiranja supervizije na sustavnoj razini iz dr\u017eavnog prora\u010duna. Time bi se osigurala stabilnost i odmak od kratkoro\u010dnih projekata. Apeliramo na nadle\u017eno Ministarstvo da kroz sustav verifikacije osigura isklju\u010divo supervizore koji su pro\u0161li specijalizirane edukacije za rad na podru\u010dju rodno uvjetovanog nasilja, traume i sekundarne traumatizacije profesionalaca.
6.Prilagodba sustava i intersektorska podr\u0161ka specifi\u010dnim skupinama korisnica (Nacionalni plan): Sukladno mjerama Nacionalnog plana o za\u0161titi vi\u0161estruko ranjivih skupina, skloni\u0161ta i savjetovali\u0161ta moraju se institucionalno i financijski opremiti za specifi\u010dne skupine. Predla\u017eemo osiguravanje prora\u010dunskih sredstava i stru\u010dnog kadra za skrb o \u017eenama sa psihi\u010dkim pote\u0161ko\u0107ama i ovisnostima, osiguravanje stalno dostupnih prevoditelja za strane dr\u017eavljanke te infrastrukturnu prilagodbu za starije \u017eene (skupina 80+).
7.Zakonsko definiranje investicijskog odr\u017eavanja i operativne autonomije: Potrebno je kroz zakonske i podzakonske akte jasno obvezati jedinice lokalne i regionalne samouprave (JLS\/RJS) na redovito investicijsko odr\u017eavanje objekata skloni\u0161ta u njihovom vlasni\u0161tvu. Voditeljima skloni\u0161ta nu\u017eno je osigurati punu stru\u010dnu i operativnu autonomiju kako bi mogli pravovremeno provoditi nu\u017ene prostorne modifikacije bez administrativnih blokada vlasnika.
8.Sufinanciranje jedinstvenih objekata radi sprje\u010davanja rascjepkanosti skloni\u0161ta: Preporu\u010dujemo da Ministarstvo, u suradnji s lokalnim vlastima, sufinancira kupnju i adaptaciju jedinstvenih nekretnina za potrebe skloni\u0161ta, kako bi se sustavno napustila praksa disperzije skloni\u0161ta na vi\u0161e odvojenih stanova, \u0161to stvara neodr\u017eive logisti\u010dke i sigurnosne pote\u0161ko\u0107e i naru\u0161ava cjeloviti koncept za\u0161tite koji propisuje GREVIO.
9.Uklanjanje lokalnih infrastrukturnih blokada (Vrti\u0107i i boravi\u0161te): U skladu s ciljevima Nacionalnog plana o socijalnoj integraciji \u017ertava, predla\u017eemo upu\u0107ivanje obvezuju\u0107e upute svim JLS-ovima o hitnom uklanjanju administrativnih prepreka prilikom prijave boravi\u0161ta \u017eena i djece u skloni\u0161tima, kao i obvezivanje na osiguravanje trajnih kvota (minimalno dva mjesta po vrti\u0107u) za hitan upis djece iz skloni\u0161ta kako bi se majkama omogu\u0107ilo zapo\u0161ljavanje.
II.MULTIDISCIPLINARNA PROCJENA RIZIKA I REFORMA POSTUPANJA HZSR-a
10.Standardizacija alata za procjenu rizika unutar HZSR-a (\u010dl. 51. Istanbulske konvencije): Istanbulska konvencija izri\u010dito obvezuje sve nadle\u017ene vlasti na provo\u0111enje procjene rizika od smrtnog ishoda i ozbiljnosti situacije. Predla\u017eemo hitno uvo\u0111enje standardiziranog, znanstveno utemeljenog obrasca za procjenu rizika unutar HZSR-a, uskla\u0111enog s policijskim obrascem. Isklju\u010divo oslanjanje na subjektivnu procjenu pojedinog slu\u017ebenika stvara opasne sigurnosne pukotine.
11.Obvezna edukacija o psiholo\u0161kom utjecaju traume na pona\u0161anje \u017ertve i uklanjanje predrasuda (\u010dl. 15. Istanbulske konvencije): Pozivamo na uvo\u0111enje hitnih, obveznih edukacija za djelatnike HZSR-a o dinamici i neurobiologiji traume, \u0161to je izravna obveza osposobljavanja profesionalaca prema Istanbulskoj konvenciji. Sustav mora prestati netipi\u010dne reakcije \u017ertve (afektivna otupjelost, smijeh ili gnjev u stanju \u0161oka) tuma\u010diti kao izostanak straha ili manipulaciju, ve\u0107 te reakcije mora ispravno uvrstiti u procjenu rizika.
12.Transformacija pristupa HZSR-a, sprje\u010davanje sekundarne viktimizacije i uklanjanje \u201estraha od centra\u201c: Sukladno preporukama GREVIO-a o obvezi sprje\u010davanja sekundarne viktimizacije od strane samih institucija, sustav socijalne skrbi mora pro\u0107i stru\u010dnu transformaciju prema pristupu utemeljenom na traumi (trauma-informed care). HZSR mora osigurati postupanje koje \u017ertva ne\u0107e do\u017eivljavati kao prijetnju (strah od oduzimanja djece), a odbijanje smje\u0161taja u skloni\u0161te od strane \u017ertve ne smije rezultirati zatvaranjem slu\u010daja, ve\u0107 poja\u010danim nadzorom nad po\u010diniteljem.
13.Uva\u017eavanje stru\u010dnih saznanja i preporuka udruga (\u010dl. 7. Istanbulske konvencije): Istanbulska konvencija nagla\u0161ava klju\u010dnu ulogu nevladinih organizacija i zahtijeva u\u010dinkovitu suradnju me\u0111u svim agencijama. Predla\u017ee se uspostava jasnih komunikacijskih protokola prema kojima su HZSR i sudovi du\u017eni aktivno zaprimati i uva\u017eavati slu\u017ebene preporuke, dopise i stru\u010dna saznanja organizacija civilnog dru\u0161tva koje izravno rade sa \u017ertvom.
14.Dosljedna primjena Pojedina\u010dne procjene potreba \u017ertve (Nacionalni plan): Nu\u017eno je osigurati strogi inspekcijski i stru\u010dni nadzor nad provo\u0111enjem zakonske obveze ispunjavanja Pojedina\u010dne procjene potreba \u017ertve unutar sustava socijalne skrbi, sukladno mjerama Nacionalnog plana, kako bi se sprije\u010dilo da ovaj klju\u010dni dokument ostane samo formalno i povr\u0161no ispunjen obrazac.
15.Prepoznavanje nematerijalnog nasilja i uho\u0111enja kao indikatora femicida (Nacionalni plan): U potpunom suglasju s Nacionalnim planom za suzbijanje nasilja u obitelji, apeliramo na sustav socijalne skrbi da redefinira pristup psiholo\u0161kom i ekonomskom nasilju, uho\u0111enju, patolo\u0161koj ljubomori te prijetnjama. Ovi indikatori, uz odluku \u017ertve da napusti odnos, moraju se tretirati jednako opasnim kao i fizi\u010dko nasilje te moraju biti prepoznati kao klju\u010dni faktori visokog rizika od femicida.\u00a0
16.Dokidanje prakse izmje\u0161tanja \u017ertve i za\u0161tita dostojanstva (\u010dl. 56. Istanbulske konvencije): Predla\u017eemo korjenitu promjenu paradigme u postupanju HZSR-a sukladno Istanbulskoj konvenciji koja nala\u017ee da se prava i potrebe \u017ertve stave u sredi\u0161te svih mjera: umjesto dislokacije \u017ertve i djece iz vlastite sredine (\u010dime gube posao i \u0161kolu), sustav mora primarno zagovarati hitnu, strogu i dugotrajnu izolaciju po\u010dinitelja nasilja. Tako\u0111er, potrebno je osigurati sigurne protokole za preuzimanje osobnih stvari \u017ertve uz asistenciju policije.
17.Zabrana kori\u0161tenja pseudoznanstvenih koncepata i prisilnih kontakata (Preporuke GREVIO-a): Pozivamo na hitno i potpuno provo\u0111enje preporuka GREVIO odbora o potpunom prestanku kori\u0161tenja koncepta “otu\u0111enja djeteta” u postupcima pred HZSR-om i sudovima. Sukladno Istanbulskoj konvenciji, nasilje nad majkom ne smije se odvajati od prava djeteta, te se djetetu koje svjedo\u010di nasilju mora osigurati status izravne \u017ertve, pri \u010demu pravo na sigurnost djeteta i majke mora imati apsolutni prioritet pred pravom po\u010dinitelja na susrete.
III. DUGORO\u010cNA REINTEGRACIJA I STRATE\u0160KO FINANCIRANJE
18.Nacionalna standardizacija stambenih modela i produljenje rokova (Nacionalni plan):Pozivaju\u0107i se na ciljeve Nacionalnog plana o dugoro\u010dnom stambenom zbrinjavanju i osna\u017eivanju \u017ertava nakon izlaska iz skloni\u0161ta, predla\u017eemo kreiranje nacionalnog standarda stambenog zbrinjavanja koji bi obvezao sve \u017eupanije na osiguravanje minimalno jednog stana za \u017ertve nasilja, uz obvezno produljenje postoje\u0107ih kratkih rokova (poput modela 3+3 mjeseca) koji su nedostatni za cjelovitu stabilizaciju \u017eivota \u017ertve.
19.Izmjena diskriminiraju\u0107ih ugovornih modela za najam stanova (\u010dl. 4. Istanbulske konvencije): Istanbulska konvencija izri\u010dito zabranjuje diskriminaciju po bilo kojoj osnovi, uklju\u010duju\u0107i rasu, boju ko\u017ee, jezik, religiju ili podrijetlo. Zahtijeva se ukidanje rigidnih tripartitnih ugovora koji u praksi dovode do stigmatizacije te ote\u017eavaju pronalazak stanova, posebno za \u017eene Romkinje i vi\u0161e\u010dlane obitelji. Predla\u017ee se uvo\u0111enje modela u kojem \u017eena samostalno potpisuje ugovor o najmu, dok dr\u017eava preuzima ulogu financijskog jamca i subvencionera.
Svjesne odgovornosti i napora koje Ministarstvo ula\u017ee u unaprje\u0111enje socijalnih politika, smatramo da ovi zaklju\u010dci s terena, \u010dvrsto utemeljeni na me\u0111unarodnim obvezama Republike Hrvatske, mogu poslu\u017eiti kao izravan putokaz za nu\u017ene zakonske i podzakonske izmjene.\u00a0<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Vijesti Zaklju\u010dci\u00a0i\u00a0preporuke s\u00a0trodnevne\u00a0rezidencijalne\u00a0konferencije\u00a0\u201ePovezivanjem\u00a0do\u00a0unaprje\u0111enja\u00a0rada\u00a0sa\u00a0\u017eenama\u00a0i\u00a0djecom\u00a0koji\u00a0su\u00a0pre\u017eivjeli\u00a0obiteljsko\u00a0nasilje\u201c Udruga \u201dHERA\u201c Kri\u017eevci organizirala je u Kri\u017eevcima od 13.-15.5.2026. trodnevnu rezidencijalnu konferenciju \u201ePovezivanjem do unaprje\u0111enja rada sa \u017eenama i djecom koji su pre\u017eivjeli obiteljsko nasilje\u201c, u koju su bile uklju\u010dena skloni\u0161ta za \u017eene i djecu \u017ertve obiteljskog nasilja, a koja pru\u017eaju organizacije civilnoga dru\u0161tva, ustanove i vjerske zajednice te organizacije koje provode […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"elementor_header_footer","format":"standard","meta":{"site-sidebar-layout":"default","site-content-layout":"","ast-site-content-layout":"default","site-content-style":"default","site-sidebar-style":"default","ast-global-header-display":"","ast-banner-title-visibility":"","ast-main-header-display":"","ast-hfb-above-header-display":"","ast-hfb-below-header-display":"","ast-hfb-mobile-header-display":"","site-post-title":"","ast-breadcrumbs-content":"","ast-featured-img":"","footer-sml-layout":"","ast-disable-related-posts":"","theme-transparent-header-meta":"","adv-header-id-meta":"","stick-header-meta":"","header-above-stick-meta":"","header-main-stick-meta":"","header-below-stick-meta":"","astra-migrate-meta-layouts":"set","ast-page-background-enabled":"default","ast-page-background-meta":{"desktop":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"ast-content-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"footnotes":""},"categories":[7],"tags":[],"class_list":["post-2770","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/udruga-hera.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2770","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/udruga-hera.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/udruga-hera.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/udruga-hera.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/udruga-hera.info\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2770"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/udruga-hera.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2770\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2774,"href":"https:\/\/udruga-hera.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2770\/revisions\/2774"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/udruga-hera.info\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2770"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/udruga-hera.info\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2770"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/udruga-hera.info\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2770"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}