Sudjelovanje na okruglom stolu “Trgovanje u svrhu seksualnog i radnog iskorištavanja djece i mladih – primjeri iz prakse”

U povodu obilježavanja Europskog dana suzbijanja trgovanja ljudima – 18. listopada, u organizaciji Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH, u Predstavništvu Europske komisije u Republici Hrvatskoj, 17.listopada  je održan okrugli stol Trgovanje u svrhu seksualnog i radnog iskorištavanja djece i mladih – primjeri iz prakse.

Uvodne govore održale su Lana Zeković, voditeljica Odjela za komunikacije, partnerstvo i mreže Predstavništva Europske komisije u Republici Hrvatskoj i Bahrija Sejfić, zamjenica ravnatelja Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske.

Zamjenica ravnatelja Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH, Bahrija Sejfić, je istaknula kako je trgovanje ljudima jedno od najeksplicitnijih oblika kršenja ljudskih prava pojedinca i niti jedna država na svijetu nije pošteđena ovog fenomena. Napomenula je da su u svjetskim razmjerima, a tako i kod nas, trgovanje ljudima u svrhu seksualnog i radnog iskorištavanja najčešći oblici iskorištavanja žrtava.

Na Okruglom stolu kao predavači sudjelovali su Monica Gutierrez Arques iz Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA), koja je predstavila vodič koji je FRA izradila, a odnosi se na djecu bez pratnje u državama članicama Europske Unije („Children deprived of parental care found in an EU Member State other than their own. A guide“). Zamjenica pravobraniteljice za djecu, Ivana Buljan Ajelić, navedenu temu predstavila je iz perspektive Ureda pravobraniteljice za djecu, primjere iz prakse iznijela je Dijana Rizvić, sutkinja Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, dok su službenice Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Danica Ergovac i Marija Penava Šimac te službenik Ministarstva unutarnjih poslova, Zlatko Đumić, navedenu temu prezentirati u okviru svog djelokruga.

U Hrvatskoj je 76 posto trgovanja ljudima povezano sa seksualnim izrabljivanjem

Vezano uz statističke podatke o identificiranim žrtvama trgovanja ljudima od 2002. do danas ukupno je identificirano 379 žrtava trgovanja ljudima. U 2018. identificirano je 76 žrtava (od toga 59 stranih državljana), uglavnom se radilo o punoljetnim žrtvama muškog spola, a kao oblik eksploatacije prednjači činjenje protupravnih radnji. Od 2019. do sada evidentirane su 22 žrtve trgovanja ljudima, uglavnom maloljetne osobe, hrvatske državljanke.

Republika Hrvatska pridružila se borbi protiv trgovanja ljudima ratifikacijom najznačajnijih međunarodnih dokumenata i donošenjem nacionalnih planova, od kojih je aktualan Nacionalni plan za suzbijanje trgovanja ljudima za razdoblje od 2018. do 2021. godine.