Novosti

Udruga HERA potpisala ugovor o provođenju trogodišnjeg programa financiranog sredstvima Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku

17.srpnja 2020.godine Udruga HERA Križevci potpisala je sa Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku trogodišnji program po nazivom “NISI SAMA – unaprjeđenje usluga osnaživanja i savjetovanja žrtava obiteljskog nasilja”. Program se provodi u partnerstvu sa Gradom Križevci te Centrom za socijalnu skrb Križevci.

Program je usmjeren  na podizanje standarda kvalitete pružanja stručne pomoći i podrške, psihosocijalnog i pravnog savjetovanja te grupa podrški i radionica i edukacija namijenjenih jačanju samopouzdanja i povećanju mogućnosti zapošljavanja žena žrtava nasilja, žena koje su izašle iz skloništa i  dr. socijalno osjetljivih skupina (dugotrajno nezaposlene žene,  u riziku od siromaštva).

Opći cilj programa:

  • pružanje socijalnih usluga ženama žrtvama nasilja te jačanja partnerstva i suradnje civilnog društva s ostalim dionicima koji djeluju u području razvoja i pružanja socijalnih usluga ženama žrtvama nasilja i žrtvama obiteljskog nasilja

Specifični ciljevi programa:

  •   razvoj socijalnih usluga za žene žrtve nasilja i žrtve nasilja u obitelji, te drugih osjetljivih skupina u svrhu osnaživanja i integracije  stjecanjem vještina i kompetencija s ciljem povećanja mogućnosti zapošljavanja
  •   unaprjeđenje zaštite žena žrtava nasilja i žrtava obiteljskog nasilja  te njihovo osnaživanje putem stručne savjetodavne, pravne i psihosocijalne pomoći
  •   osvještavanje i senzibiliziranje javnosti o problematici  nasilja nad ženama i nasilja u obitelji

 

 

 

Održano predavanje u Koprivnici u sklopu projekta Savjetovalište za žene žrtve nasilja i žrtve obiteljskog nasilja

U ponedjeljak 07.srpnja 2020.godine organizirano je u prostoru Centra za socijalnu skrb Koprivnica edukativno predavanje pod nazivom “Zaštita djece žrtava obiteljskog nasilja“ namijenjeno stručnim osobama u institucijama i organizacijama koje se u svom radu susreću sa djecom žrtvama obiteljskog nasilja.

Predavanje je održala Ella Selak Bagarić, psihologinja iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba. Na predavanju su sudjelovali djelatnici/e Centara za socijalnu skrb Križevci i Koprivnica, Doma Svitanje, Opće bolnice Koprivnica, Odjel psihijatrije, ZZJZ Koprivničko-križevačke županije, MUP-a RH, Ravnateljstva policije, PU Koprivničko-križevačke, PP Križevci te organizacije civilnoga društva HERA Križevci i „Bolje sutra“ Koprivnica.

Cilj predavanja bio je  upoznati sudionike/ce predavanja o posljedicama po mentalno zdravlje djece i mladih, ali i posljedicama koje se bez adekvatnog tretmana, reakcije stručnjaka i svih instanci sustava prenose u odraslu dob osobe s iskustvom traume u djetinjstvu i vode do transgeneracijskog prijenosa nasilja.  Također objasniti  rizične faktore  za zlostavljanje djece uzimajući u obzir osobine djeteta i roditelja, roditeljske kompetencije te okolišne čimbenike. Poseban naglasak predavanja bio je  na posljedicama po somatsko zdravlje, a što novija istraživanja i klinička praksa sve više potvrđuju.

Predavanje su organizirali Udruga “HERA“ Križevci i Centar za socijalnu skrb Koprivnica u sklopu projekta “Savjetovalište za žene žrtve nasilja i žrtve obiteljskog nasilja“  kojeg provodi Udruga HERA u suradnji sa Centrom za socijalnu skrb Koprivnica, Centrom za socijalnu skrb Križevci i Udrugom „Bolje sutra“ osoba s invaliditetom Grada Koprivnice. Projekt je financijski podržan sredstvima Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

 

Udruga HERA provodi projekt prevencije nasilja među mladima u partnerstvu sa školama iz Križevaca i Bjelovara

Udruga HERA u partnerstvu s Gimnazijom Ivana Zakmardija Dijankovečkoga Križevci i  Turističko-ugostiteljskom i prehrambenom školom Bjelovar od lipnja 2020. do lipnja 2021.godine provodi projekt  usmjeren prevenciji nasilja u partnerskim vezama među mladima Za VEZe BEZ nasilja!  Projekt je financiran sredstvima Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Nasilje u partnerskim vezama mladih prepoznato je kao faza u međugeneracijskom ciklusu nasilja, povezujući svjedočenje nasilju i iskustvo nasilja u djetinjstvu i doživljavanje ili počinjenje nasilja u životu odrasle osobe te može imati neposredne, kao i dugoročnije posljedice za žrtve, počinitelje/ice, obitelji i zajednicu. Rad na prevenciji nasilja među mladima je izuzetno važan budući da je to razdoblje u kojem se stupa u prve emocionalne i seksualne veze, ali također doba adolescencije je i period u kojem se usvaja obrazac počinitelj nasilja/žrtva što pokazuju brojna istraživanja i iskustva stručnjaka/inja koji rade s nasilnicima.

U okviru projekta mladi će steći kompetencije koje im omogućavaju sudjelovanje u građanskom životu, a one uključuju prihvaćanje koncepta ljudskih prava i jednakosti kao osnove za solidarnost i odgovornost, prihvaćanje jednakopravnosti muškaraca i žena, sposobnost pokazivanja solidarnosti iskazivanjem interesa za rješavanje problema koji pogađaju lokalnu i širu zajednicu te spremnost reagiranja na protudruštveno ponašanje. Važno je poticanje mladih da sami osmišljavaju i provode aktivnosti. Kroz različite edukativne aktivnosti te praktična iskustva koja se stječu i samostalno provođenje aktivnosti mladi će steći potrebna znanja, vještine i stavove kojima mogu pridonijeti razvoju i dobrobiti društva u kojem žive te pridonesu promicanju i aktivnome prakticiranju ljudskih prava, nenasilja, uvažavanja različitosti i time pridonijeti kvaliteti svoga života i života drugih ljudi.

Opći cilj projekta:

  • Prevencija nasilja u partnerskim vezama među mladima te stvaranje nulte tolerancije na nasilje
  • Unaprjeđenje suradnje organizacija civilnog društva i institucija u provođenju učinkovitih programa koji se bave  prevencijom i sprječavanjem nasilja u partnerskim vezama mladih.

Specifični  ciljevi projekta:

  • Unaprijediti znanje mladih  o nasilju u vezama te vještine potrebne za uspostavljanje kvalitetnih veza
  • Pružiti dodatnu podršku mladima s teškoćama i mladima neprihvatljivog ponašanja kroz direktan rad i online savjetovanje
  • Pružiti podršku, savjete i informacije mladima u nasilnim vezama putem web stranice, društvenih mreža
  • Poticanje mladih da se aktivno uključe u rješavanje problema koji se njih tiču te jačanje vršnjačke podrške protiv nasilja u partnerskim vezama mladih
  • Unaprijediti suradnju s institucijama na način koji omogućava razmjenu iskustava i informacija, te osigurava međusobnu podršku

 

Poziv na edukativno predavanje „Zaštita djece žrtava obiteljskog nasilja“ u sklopu projekta Savjetovalište za žene žrtve nasilja i žrtve obiteljskog nasilja

Poziv na edukativno predavanje

namijenjeno   stručnim osobama u institucijama i organizacijama  koje se u svom radu susreću sa ženama žrtvama nasilja i žrtvama obiteljskog nasilja.

Naziv predavanja:

„Zaštita djece žrtava obiteljskog nasilja“

Ella Selak Bagarić, psihologinja, Poliklinika za zaštitu djece i mladih grada Zagreba

Ponedjeljak, 06.07.2020.godine u prostoru Centra za socijalnu skrb Koprivnica u 12.00 sati

Trg Eugena Kumičića 2, Koprivnica

Cilj predavanja je  upoznati sudionike/ce o posljedicama po mentalno zdravlje djece i mladih, ali i posljedicama koje se bez adekvatnog tretmana, reakcije stručnjaka i svih instanci sustava prenose u odraslu dob osobe s iskustvom traume u djetinjstvu i vode do transgeneracijskog prijenosa nasilja.  Također objasniti  rizične faktore  za zlostavljanje djece uzimajući u obzir osobine djeteta i roditelja, roditeljske kompetencije te okolišne čimbenike. Poseban naglasak predavanja biti će  na posljedicama po somatsko zdravlje, a što novija istraživanja i klinička praksa sve više potvrđuju.

Predavanje organiziraju Udruga “HERA“ Križevci i Centar za socijalnu skrb Koprivnica.

Edukacija će biti bodovana od strane Hrvatske komore socijalnih radnika.

Zbog ograničenog broja osoba molimo Vas da svoje sudjelovanje potvrdite na mail: info@udruga-hera.info najkasnije do petka 03.07.2020.godine.

Edukativno predavanje dio je aktivnosti projekta “Savjetovalište za žene žrtve nasilja i žrtve obiteljskog nasilja“  kojeg provodi Udruga HERA u suradnji sa Centrom za socijalnu skrb Koprivnica, Centrom za socijalnu skrb Križevci i Udrugom „Bolje sutra“ osoba s invaliditetom Grada Koprivnice. Projekt je financijski podržan sredstvima Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

 

Održan okrugli stol u Križevcima “Problem trgovanja ljudima u Hravtskoj – provedba Nacionalnog plana za suzbijanje trgovanja ljudima”

Okrugli stol „Problem trgovanja ljudima u Hrvatskoj - provedba Nacionalnog plana za suzbijanje trgovanja ljudima” održan je 23.06.2020.g. u Križevcima u organizaciji Udruge “HERA“ Križevci i DOMINE Split u sklopu  projekta „HOP ON – uključi se“. Projekt je financiran sredstvima Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Cilj okruglog stola bio je predstaviti projekt te naglasiti važnost suradnje institucija  i organizacija civilnog društva u svrhu zaštite žrtava trgovine ljudima.

Sudionici/e Okruglog stola bili su predstavnici/e nadležnih ministarstava, nadležnih institucija, članovi Nacionalnog odbora za suzbijanje trgovanja ljudima i njegovog  Operativnog tima, predstavnici organizacija civilnog društva koje se bave prevencijom i suzbijanjem trgovanja ljudima te predstavnici medija.

Na okruglom stolu su o problemu trgovanja ljudima i njegovom suzbijanju iz svog djelokruga rada govorili: Kristinka Režek iz Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH, zamjenica tajnice Nacionalnog odbora za suzbijanje trgovanja ljudima, Ivana Bertol iz Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Službe za zaštitu i promicanje prava socijalno osjetljivih skupina, Dejan Dretar, voditelj Službe organiziranog kriminaliteta PNUSKOK-a, MUP-a, Nela Pamuković iz Centra za žene žrtve rata – ROSA Zagreb, članica Operativnog tima Nacionalnog odbora za suzbijanje trgovanja ljudima,  Maja Gregurović iz Policijske uprave Koprivničko-križevačke, Odjela za prevenciju, Dora Vrhovec Golub iz Gradskog društva Crvenog križa Križevci koje provodi projekt “Recimo NE trgovanju ljudima” i Mirjana Kučer iz udruge DOMINE Split.

Moderatorica okruglog stola bila je Marina Švagelj Jažić iz udruge “HERA“ Križevci.

U izlaganjima je istaknuto kako Hrvatska izgrađuje sustav suzbijanja trgovanja ljudima  od 2002. godine, te je na području prevencije i suzbijanja trgovanja ljudima ratificirala najznačajnije međunarodne dokumente. Također 2002.godine odlukom Vlade RH osnovan je i Nacionalni odbor za suzbijanje trgovanja ljudima koji prati i koordinira provedbu propisa,  programa i strategija na području suzbijanja  trgovanja ljudima. Nacionalni dokumenti u području suzbijanja trgovanja ljudima usklađeni su sa svim međunarodnim standardima. 07. lipnja 2018.godine usvojen je Nacionalni plan za suzbijanje trgovanja ljudima od 2018. -2021.godine kojemu je fokus na jačanju proaktivnih metoda identifikacije i već uspostavljene suradnje posebice pri otkrivanju potencijalnih slučajeva trgovanja ljudima za vrijeme turističke sezone te otkrivanju vrbovanja žrtava putem Interneta, daljnje unaprjeđivanju metoda identifikacije žrtava trgovanja ljudima, osiguravanje najboljeg interesa žrtava trgovanja ljudima, sustavno financiranje SOS linije te sustavna suradnja Republike Hrvatske s drugim državama i međunarodnim i regionalnim organizacijama i inicijativama na području suzbijanja trgovanja ljudima.

Sustav socijalne skrbi u pomoći i podršci žrtvama trgovanja ljudima je integrativni dio nacionalnog sustava suzbijanja trgovanja ljudima i djeluje na nacionalnoj, regionalnoj i županijskoj razini. U sustavu pomoći žrtvi trgovanja ljudima sudjeluju: koordinator MDOMSP-a – na nacionalnoj razini; regionalni koordinatori -  na regionalnoj razini; stručni radnici centara za socijalnu skrb Zagreb, Rijeka, Osijek, Split; županijski koordinatori – na županijskoj razini; stručni radnici centara za socijalnu skrb , te mobilni timovi – osnovani u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Splitu (članovi tima su: 1 član  – regionalni koordinator, 1 član – HCK, 2 člana – OCD-a)

Također je istaknuto kako je trgovanje ljudima jedan je od najbeskrupuloznijih oblika kršenja ljudskih prava s ciljem stvaranja profita ili osobne koristi. To je globalni fenomen koji nije zaobišao niti Hrvatsku, koja je država odredišta, destinacije i tranzita žrtava trgovanja ljudima. Hrvatska više nije isključivo tranzitna zemlja već se sve više pojavljuje kao zemlja porijekla i krajnjeg odredišta žrtava trgovanja ljudima. I nadalje je važan tranzitni pravac kojim se koriste krijumčari, tzv. “balkanska ruta”. Trgovanje ljudima najčešće podrazumijeva trgovinu osobama ženskog spola, mlađe životne dobi, seksualno iskorištavanje je i nadalje dominantan oblik iskorištavanja žrtava, a jedan od oblika trgovanja je i radna eksploatacija djece, odnosno ulično prosjačenje.

Istaknuto je da u RH mehanizmi kaznenog prava kroz praksu koja je stvorena nisu dovoljno učinkoviti jer se kazneni postupci za žrtve trgovanja ljudima često vode protiv počinitelja zbog drugih kaznenih dijela, npr. kaznenog djela prostitucije, podvođenja ili se istrage obustavljaju.

PETRA Mreža upozorava da je pravni okvir kakav imamo diskriminatoran u odnosu na žene te da usko ne povezuje prostituciju sa seksualnim iskorištavanjem i trgovanjem ljudima. Stoga se zalaže za izmjene i dopune kaznenog djela prostitucije iz čl. 157. na način da se njime obuhvate i osobe koje koriste spolne usluge, te da snose kaznenu odgovornost.

Zaključak Okruglog stola:

  • Trgovanje ljudima ne događa se negdje drugdje, u nekim nepoznatim zemljama, nestvarnim zemljama, ono je prisutno  i u Hrvatskoj.  Trgovci ljudima nisu neki „kriminalci“ , već su često žrtvama poznate osobe, poznanici, rođaci i/ili prijatelji. Hrvatska nije samo tranzitna zemlja, već je zemlja porijekla i krajnjeg odredišta. Žrtve trgovanja također su i hrvatski državljani/ke.
  • Mladi ljudi zbog svoje želje za samostalnošću te potrage za boljim životom laka su meta trgovaca ljudima, stoga je potrebno senzibilizirati mlade ljude na problematiku trgovanja ljudima pružanjem informacija, kako bi na vrijeme mogli prepoznati moguće opasnosti te donijeti prave odluke u vezi s traženjem boljih prilika i/ili mogućeg zapošljavanja izvan Hrvatske.
  • Oblici i načini trgovanja ljudima se mijenjaju te je potrebno stalno raditi na osvještavanju i edukaciji javnosti, stručnjaka i stručnjakinja te potencijalnih žrtava ali i društvene zajednice.
  • Iako u Hrvatskoj postoji izgrađen sustav suzbijanja trgovanja ljudima još uvijek ima puno prostora za poboljšanje njegovog funkcioniranja uključivanjem svih nadležnih institucija, ministarstava, organizacija civilnog društva i drugih tijela koja sudjeluju u ovom sustavu. Potrebno je dosljedno primjeniti odredbe 11-17 Direktive 2011/36/EU Evropskog parlamenta i Vijeća o sprječavanju i suzbijanju trgovanja ljudima i zaštiti njegovih žrtava, te voditi računa o svim drugim dokumentima koji upućuju na poboljšanje zaštite žena i djevojčica žrtava nasilja kao što su Direktiva 2012/29/EU o žrvama kaznenih djela, Strategiju EU o suzbijanju nasilja nad ženama i djevojčicama i dr. Posebno treba uzeti u obzir preporuke međunardnih tijela kao što je CEDAW odbor, GRETA, State Department TIP Report i dr.
  • U svrhu zaštite žrtava trgovanja ljudima posebno rizičnih skupina kao što su djeca i mladi potrebno je razvijati sustavne kontinuirane obrazovne prevencijske programe.