Blog za mlade

Održani sastanci u sklopu projekata financiranih od strane Grada Križevaca za 2016.g

U petak 15.07. u  ”HERI” su održana dva partnerska sastanka. Prvi partnerski sastanak održan je u sklopu projekta “Zajedno za mlade” kojeg provodi HERA u suradnji sa Centrom za socijalnu skrb Križevci te udrugom K.V.A.R.K. 

Ciljevi projekta Zajedno za mlade su: 

  • prevencija nasilja u partnerskim vezama među mladih te stvaranje nulte tolerancije na nasilje
  •   doprinijeti razvoju sektora civilnog društva u lokalnoj zajednici kroz unaprjeđenje suradnje i jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva i institucija u provođenju učinkovitih programa prevencije i sprječavanja nasilja 
  • poticanje mladih da se aktivno uključe u rješavanje problema koji se njih tiču
  •  informiranje javnosti o problemima mladih vezano uz nasilje u vezama 
Drugi partnerski sastanak održan je u sklopu projekta “Aktivno protiv nasilja” kojeg provodi “HERA”  u suradnji sa Centrom za socijalnu skrb Križevci. Projekt je usmjeren na umrežavanje, pružanje pomoći i podrške žrtvama nasilja te javno zagovaranje za pozitivne društvene promjene i edukaciju šire javnosti o problematici nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Ciljevi projekta su:  unaprjeđenje savjetodavne, pravne i psihosocijalne pomoći žrtvama nasilja, uspostavljanje suradnje i partnerstvo sa institucionalnim pružateljem usluga te osvještavanje i senzibiliziranje javnosti o problematici nasilja.
 
U ponedjeljak 18.07. održan je partnerski sastanak po projektu  ”Sve za mame” kojeg također provodi “HERA” u suradnji sa Centrom za socijalnu skrb Križevci te Udrugom “VRTULJAK”. Ciljevi projekta su: Pružanje pomoći i podrške maloljetnim i mladim majkama u riziku od socijalne isključenosti  kroz edukativne grupe podrške i individualna savjetovanja u Savjetolalištu za maloljetne i mlade majke, umrežavanje organizacija civilnoga društva s institucionalnim pružateljima socijalnih usluga te osnaživanje organizacija civilnoga društva za pružanje socijalnih usluga u zajednici.
Projekti su financirani od strane Grada Križevci.

Sudjelovanje na Konferenciji o ulozi i važnosti organizacija civilnog društva u suzbijanju nasilja nad ženama

Predstavnice HERE sudjelovale na Konferenciji o ulozi i važnosti organizacija civilnog društva u suzbijanju nasilja nad ženama koja je održana u Opatiji od 8. do 11. lipnja 2016. godine.

Tijekom održavanja konferencije radilo se na razvijanju Akcijskog plana organizacija civilnog društva za suzbijanje nasilja nad ženama, razvijanju Modela održivosti organizacija civilnog društva te je započeta razrada javne kampanje o ulozi organizacija civilnog društva u suzbijanju nasilja nad ženama.

Izlagačice su bile Maja Mamula i Paula Zore ispred Ženske sobe, Guðrún Jónsdóttir i Helga Baldvinsdóttir – Bjargardóttir ispred organizacije Stigamot (Island), Andreja Makar ispred Ureda Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, Mirjana Duduković ispred Ženske grupe “Korak” Karlovac, Slobodanka Macanović ispred Autonomnog ženskog centra iz Beograda, Paula Zore ispred Ženske sobe, Jasena Knez Radolović ispred RODA – Roditelji u akciji, Nikica Hamer Vidmar ispred Ministarstva pravosuđa, Samostalne službe za podršku žrtvama i svjedocima, Mirjana Kučer ispred Domina Split i Mirjana Herceg ispred Ženska udruga “Izvor” Tenja. Konferenciju je moderirala Željka Jelavić.

Konferencija je održana u okviru projekta “Novom snagom protiv nasilja nad ženama”, koju je organizirala Ženska soba – Centar za seksualna prava. Na konferenciji su sudjelovale/i predstavnici brojnih organizacija koje direktno rade sa ženama žrtvama nasilja, iz nadležnih institucija i tijela te srodnih organizacija iz Hrvatske i Srbije.

Kako prepoznati nasilne veze

                  P R E P O Z N A V A N J E  N A S I L N I H  V E Z A

  • Nasilnik/ca se ponaša ljubomorno pred drugima, pokazuje “vlasništvo”
  • Ponižava partnera/icu pred drugima, neslano se šali
  • Nasilnik/ca se ponaša prezaštitnički, žrtva nema ni minute slobode
  • Žrtva je u stalnom “kontaktu očima” s nasilnikom/icom
  • Nasilnik/ca odgovara na pitanja koje je postavljeno žrtvi, poseže za predmetima koji su poslani žrtvi
  • Žrtvino ponašanje se promjeni čim nasilnik/ca napusti prostoriju (npr. postane življa, komunikativnija….)


PREPOZNAVANJE POTENCIJANIH NASILNIKA/CE:

  • Ljubomorno ponašanje: krivi partnera/icu za ljubomoru
  • Kontrolira partnera/icu: stalno naziva da pita gdje je i što radi
  • “Brzo vezivanje”: (ti si moja, mi smo savršen par, brze zaruke…)
  • Nerealna očekivanja: (moraš biti mršava, držati do sebe, savršenadjevojka/mladić)
  • Izolacija: (od prijatelja/ica)
  • Uvijek nalazi izvore osobnih problema u drugima
  • Hipersenzitivnost: (brzo eksplodira)
  • Pokušava vas uvjeriti da vaše aktivnosti, fax, hobby, posao, nemaju smisla i da su traćenje vremena
  • Prisiljava partnera/icu na sex ili mu/joj ga uskraćuje
  • Verbalno zlostavljanje
  • Fizičko nasilje u prijašnjim vezama
  • Prijetnje fizičkim nasiljem
  • Lomi, baca, uništava predmete
  • Završava svađe/nesuglasice upotrebljavajući poziciju moći ili silu


TIPIČNA  PONAŠANJA  ŽRTAVA:

  • u razgovoru spominje koliko se boji partnera/ice
  • brine o tome kako će partner/ica reagirati na njezine/njegove  aktivnosti, usredotočuje se gotovo isključivo na partnerove/ičine osjećaje i misli
  • boji se da bi intervencija samo mogla pogoršati situaciju
  • srami se detaljnije razgovarati o svojoj vezi
  • ima manje ili veće ozljede koje pokušava sakriti (sunčane naočale,odjeća dugih rukava po toplom vremenu, daje manjkava ili netočna objašnjenja)
  • često se ne može ponašati u skladu sa svojim interesima: “Moj dečko/djevojka to neće dopustiti, ne voli dok to radim/obučem, ljutiti  će se…”
  • depresivna/an je, tjeskobna/an, čak i suicidalna/an
  • odustaje od svojih aktivnosti da udovolji partneru/ici
  • očajnički pokušava udovoljiti partneru u nadi da će izbjeći daljnje nasilje
  • opravdava partnera/icu drugima (imao/la je loš dan, nije uvijek takav/va, on/ona mene voli…)

 

Ponekad ponašanje i geste osobe sa  kojom smo u emocionalnom odnosu prepoznajemo kao privrženost i strastvenu ljubav, a ona zapravo može biti znak ljubomore, posesivnosti i kontrole.

 

Važnost zaštite reproduktivnog zdravlja!

Pravo na reproduktivno zdravlje  dio je  općih ljudskih prava i  uključuje slobodno i svjesno odlučivanje o najpovoljnijem vremenu za roditeljstvo, za rađanje željenog broja djece te razmaku između poroda.

Isto tako uključuje i dostupnost informacija i sredstava za kontracepciju te pravo na najviše standarde zaštite seksualnog i reproduktivnog zdravlja.

Reproduktivna zdravstvena zaštita uključuje prevenciju, dijagnostiku, liječenje zdravstveni odgoj i savjetovanje.

O spolnim bolestima ( spolno prenosivim infekcijama- SPI) , koje su sve raširenije, tinejdžeri znaju jako malo, a broj neželjenih trudnoća adolescentica godinama se ne smanjuje. Neželjene tinejdžerske trudnoće suzbijaju se vrlo jednostavno – obrazovanjem, što je dokazano istraživanjima u zemljama koje se sustavno bore s tim problemom.

Zbog rizičnog seksualnog ponašanja spolne bolesti su vrlo proširene među mladim ljudima. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije širenje SPI najviše ugrožava mlade u dobi od 20 do 24 godine, koji nemaju stalne  partnere.

Dokazano je također da mladići i djevojke koji više znaju o spolnom ponašanju i intimnom životu, imaju manji broj seksualnih partnera.

Uz izuzetak AIDS-a, žene su općenito izloženije i imaju više posljedica od SPI nego muškarci. Najčešće posljedice su teški upalni procesi reproduktivnih organa, neplodnost ili smanjena plodnost, spontani pobačaji, izvanmaternična trudnoća, predstadiji raka ili rak vrata maternice, oštećenja ostalih organa pa i smrt oboljele osobe.

Godišnje se u svijetu 333 milijuna ljudi zarazi nekom SPI,  ne računajući AIDS.

 

Obrazovanjem do zdravlja i sigurnosti!

Kako prebroditi razvod

Razvod donosi mnoge promjene kako kod roditelja tako i kod djece.

  • emocionalne i socijalne promjene  – tuga, depresija, osjećaj manje vrijednosti, usamljenost; gubitak zajedničkih prijatelja, preuzimanje novih obiteljskih uloga
  • financijske i profesionalne -  manjak novaca ili nedostatak vremena za obaveze

Djeci se mijenja čitav svijet – ne samo da više ne žive s oba roditelja, već često mijenjaju dom, vrtić ili školu, prijatelje ili se privikavaju na nove članove obitelji.

Djeca često misle da je nešto što su učinili dovelo do poteškoća između roditelja i sebe okrivljavaju za razvod. Oni često vjeruju da ukoliko će biti zaista dobri, sve će ponovno biti u redu i roditelji će biti zajedno.

Roditelji su u okolnostima rastave zaokupljeni vlastitim problemima te pronalaženjem načina nošenja sa novonastalnom situacijom, u takvim situacijama nerijetko  zanemaruju djetetove poteškoće i potrebe, pa je vrlo bitno u ovakvim kriznim situacijama pronaći stručnu pomoć.

Ukoliko Vam je potrebna podrška i pomoć nazovite u Savjetovalište i dogovorite razgovor sa stručnom osobom, psihologinjom ili socijalnom radnicom.