Udruga Hera

Sastanak u Hrvatskom saboru: “Važnost civilnog sektora u brizi o ranjivim skupinama društva, djeci i mladima”

U petak 05. srpnja u Hrvatskom saboru održan je sastanak sa temom “Važnost civilnog sektora u brizi o ranjivim skupinama društva, djeci i mladima. Je li civilni sektor jednako važan kao institucije?”

Sastanak je organizirao Saborski zastupnik Branko Hrg. Osim saborskog zastupnika Branka Hrga sastanku su nazočili potpredsjednik saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Ivan Ćelić i članica Odbora za obitelj, mlade i sprot Ljubica Maksimčuk. Na sastanku je sudjelovala i predstavnica HERE Križevci. Na sastanku su sudjelovali predstavnici i predstavnice ustanova, humanitarnih udruga i udruga koje se bave djecom, mladima i ranjivim skupinama u gradu Križevcima. Na sastanku je sudjelovala i predstavnica HERE Križevci.

Predstavnici civilnoga sektora upoznali su saborske zastupnike s aktivnostima, programima i projektima koje provode ali i problemima s kojima se susreću, a naglašena je potreba za zajedničkim djelovanjem te međusektorskom suradnjom institucija i civilnog sektora, ali i veća podrška  od strane lokalne i regionalne uprave i samouprave.

Nakon sastanka sudionici su se susreli i porazgovarali i sa saborskom zastupnicom Ljubicom Lukačić koja je rodom iz Ivanca Križevačkog.

 

Sudjelovanje na okruglom stolu “Žene i mediji”

04. srpnja održan je u Muzeju Mimara u Zagrebu Okrugli stol „Žene u hrvatskom društvu”  povodom predstavljanja internetske stranice www.zeneimediji.hr koja će informirati javnost o raznim aspektima položaja žena u društvu. Internetska stranica zamišljena je kao središnji portal za pitanja vezana uz tematiku položaja žena u društvu, a donosit će informacije vezane za europsko i hrvatsko zakonodavstvo, pozitivne primjere uspješnih žena te skretati pozornost na probleme s kojima se žene susreću.  Na okruglom stolu sudjelovala je i predstavnica “HERE” Križevci.

Okrugli stol organizirala je Agencije za elektroničke medije pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović koja je otvorila okrugli stol video porukom u kojoj je upozorila na zabrinjavajuće podatke iz istraživanja o nasilju nad ženama, te posebice o stavu mladih o opravdanosti nasilja nad ženama istaknuvši kako se napredak može postići samo promjenom odgoja od najranije dobi kao i dodatnom edukacijom onih koji obrazuju i odgajaju naše najmlađe.

Josip Popovac, ravnatelj Agencije i predsjednik Vijeća za elektroničke medije pozdravnim govorom osvrnuo se na  kontinuitet projekta Žene i mediji koji je započeo bivši sastav Vijeća, a u sklopu kojeg je do sada provedeno nekoliko istraživanja o raznim aspektima teme položaja žena u hrvatskom društvu, predstavljeno nekoliko publikacija te održano nekoliko stručnih skupova.

Uz Josipa Popovca, pozdravnim govorima sudionicima/ama  obratili su se ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić, ravnateljica Ureda za  spolova Vlade Republike Hrvatske mr. sc. Helena Štimac Radin, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić te zamjenica pučke pravobraniteljice mr. sc. Tena Šimonović Enwalter.

Na okruglom stolu, kojim je moderirao voditelj Hrvatske radiotelevizije Duško Ćurlić, sudjelovale su ministrica kulture Republike Hrvatske dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca Gordana Deranja, profesorica na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Vlatka Zoldoš, potpredsjednica Hrvatskog olimpijskog odbora Morana Paliković Gruden, članica Upravnog odbora Hrvatskog društva dramskih umjetnika Ana-Marija Bokor Vrdoljak te Petra Kontić, voditeljica programa “Rodna ravnopravnost” u udruzi B.a.B.e.

Ministrica kulture Obuljen Koržinek ocijenila je da postoji velik broj dionika „koji moraju shvatiti da uloga medija prvenstveno mora biti ta da informira javnost o društveno važnim temama“ kada se govori o pisanju medija o ženama. „Vjerujem da ćemo i ovakvim skupovima i raspravama potaknuti novinare i urednike na bavljenje temom ravnopravnosti, koja je u našem, ali i u svim suvremenim društvima iznimno važna i relevantna“, poručila je ministrica.
Ministrica je istaknula i kako smo “svi u društvu pozvani da promičemo ravnopravnost i da svi možemo postići jednake rezultate i uspjehe. Jer samo ako osvijestimo problem možemo ga i riješiti”.

Ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Nada Murganić istaknula je projekt kao značajan, a njegov cilj koji je profesionalno, humano i etičko izvještavanje o svim temama u društvu, no s naglaskom na način prikazivanja žena u hrvatskom medijskom i javnom prostoru, kao izuzetno koristan i nužan.

Internetska stranica bit će središnje mjesto za informiranje javnosti o raznim aspektima položaja žena u društvu. Ona će donositi informacije vezane za europsko i hrvatsko zakonodavstvo, pozitivne primjere uspješnih žena u svakom segmentu našeg društva, ali i skrenuti pozornost na probleme s kojima se žene susreću. Posebnost portala jest da je riječ o zajedničkoj platformi za razmjenu znanja, iskustava, najbolje prakse i najnovijih vijesti i regulative na ovu temu koju kreiraju svi ključni dionici koji se bave ovom društveno vrlo važnom i aktualnom temom. Poseban segment stranice čini sadržaj prvenstveno usmjeren medijskom sektoru koji ima presudan utjecaj na oblikovanje društvene svijesti.

Na okruglom stolu  potpisan je i sporazum o suradnji na ovom projektu između Agencije za elektroničke medije i partnerskih institucija i organizacija.

 

Udruga HERA Križevci sudjelovala na tematskoj sjednici Saborskog odbora za ravnopravnost spolova posvećenoj problematici zaštite žrtava nasilja u obitelji

 Križevci, 05.07.2019. – U četvrtak, 04. srpnja, u Hrvatskom saboru održana je Tematska sjednica u organizaciji Saborskog odbora za ravnopravnost spolova. Na sjednici je sudjelovala je i predstavnica HERE Marina Švagelj Jažić.

Sjednicu je otvorio i vodio predsjednik Odbora Mihael Zmajlović koji je naglasio važnost problematike nasilja u obitelji i nasilja nad ženama te potrebu financiranja provedbe Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.

Uvodničarka Margareta Mađerić, državna tajnica Ministarstva za demografiju, obitelj, mladež i socijalnu politiku napomenula je da u Hrvatskoj postoji 19 skloništa za žene žrtve nasilja, od kojih 12 financira Ministarstvo. Od ukupno 60 milijuna kuna za rad skloništa Ministarstvo je izdvojilo 24,5 milijuna kuna u razdoblju od 2015. do 2018. godine. Također je istaknula da šest županija nema skloništa za žene žrtve nasilja, ali da Ministarstvo intenzivno radi na uspostavi te mogućnosti otvaranja istih.

Sutkinja Visokog prekršajnog suda Branka Žigante Živković, također jedna od uvodničarki istaknula je Istanbulsku konvenciju kao putokaz koji donosi više standarde za zaštitu od nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Nasilje ostavlja teške posljedice za žrtvu, obitelj i počinitelja, kao i čitavo društvo. Istaknula je kako u Hrvatskoj još nitko nije izračunao koliko nasilje u obitelji košta Hrvatsku državu, navela je primjer Andaluzije u kojoj su izračunali da ih nasilje košta 2% državnog BDP-a.

Aktivistkinja Sanja Sarnavka upozorila je da žrtva nije u središtu pozornosti i vrlo često nije prepoznata, odnosno da se žrtva i počinitelj često izjednačavaju, osobito kad nema dogovora o zajedničkoj skrbi nad djecom. Istaknula je kako centri za socijalnu skrb ne reagiraju adekvatno i primjereno na potrebe žena žrtava nasilja. Također je istaknula kako je važno prepoznati nastojanje žrtve za izlaskom iz nasilne veze, jer upravo trenutak kad žena odluči izači iz kruga nasilja postaje i trenutak i povod ubojstva u bliskim vezama.

Na sjednici je svoje svjedočanstvo iznijela i Edina Dedić žrtva dugogodišnjeg nasilja od strane supruga, njezina maloljetna kći ove godine također postala žrtva fizičkog nasilja od strane oca, zbog čega sada ima napade panike i pati od PTSP-a. Njezin je bivši suprug recidivist koji je osuđen nepravomoćno, te je dobio za svaki od kaznenih djela donju granicu propisane kazne, smatra da su izrečene kazne preblage i najčešće se izriču donje granice kazne. Ona je sa svojim proživljenim iskustvom izišla u medije za što su joj u centru za socijalnu skrb prigovorili. Istaknula je kako joj je djelatnica u centru za socijalnu skrb rekla da radi od sebe žrtvu. Takođe nije bila obaviještena o tijeku postupka, a što je izričito tražila prilikom ispitivanja u državnom odvjetništvu i na što ima pravo kao žrtva i kao oštečenik u postupku.

U raspravu su se također uključili pomoćnik glavnog ravnatelja policije Željko Prša koji je istaknuo kako su policijski službenici upučeni u smjernice za postupanje u slučajevima obiteljskog nasilja, te na prepoznavanje primarnog počinitelja kako ne bi došlo do dvostrukog kažnjavanja.

Zastupnica Sanja Putica (HDZ) ocijenila je kako su pomaci u rješavanju tog problema spori, ali ih ipak ima, dok Marija Alfirev (SDP) upozorava kako udžbenici i dalje promiču rodne stereotipe, pa je potrebno promicanje rodne ravnopravnosti. Dario Jurišić iz Ureda za pravobraniteljice za ravnopravnost spolova upozorio je na problem nedostatka potpore osobama s invaliditetom nakon što izađu iz skloništa za žrtve nasilja.

U raspravu su se također uključivale i predstavnice organizacija civilnoga društva koje vode savjetovališta i skloništa te predstavnice inicijative Spasi me i Zaklade solidarna.

Večina prijedloga odnosila se na problematiku redovnog sustavnog financiranja provođenja usluga podrške i pomoći žrtvama nasilja, a ne projektnog što je i u skladu sa Konvencijom Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.

 

Održana javna akcija u Bjelovaru u sklopu programa Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela

U petak 14. lipnja održana je javna akcija u Bjelovaru u vremenu od 10.30 do 12.00 sati. Javnu akciju organizirala je HERA u suradnji sa Centrom za podršku i razvoj civilnoga društva DELFIN Pakrac. Javnu akciju podržala je Policijska uprava Bjelovarsko-bilogorska.

Cilj javne akcije bio je upoznavanje građana/ki o sustavu podrške žrtvama i svjedocima u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji te upoznavanje o pravima i položaju žrtava kaznenih djela.

Tijekom javne akcije građani/ke mogli su dobiti informacije o načinu prijave kaznenog djela, gdje i kome se žrtve mogu obratiti, gdje dobiti savjet i podršku, te su se dijelili letci i edukativni materijali.

Javna akcija dio je aktivnosti programa “Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela” kojeg provodi Ženska soba, te partnerske organizacije “HERA” Križevci, Delfin Pakrac, Deša Dubrovnik, Informativno pravni centar Slavonski Brod, Udruga Zvonimir Knin, Udruga za podršku žrtvama i svjedocima, Centar za građanske inicijative Poreč, S.O.S. Virovitica, Ženska grupa Karlovac “Korak”, SOS telefon za žene žrtve nasilja Krapinsko-zagorske županije. Program se provodi uz financijsku podršku Ministarstva pravosuđa.

 

Sudjelovanje na međunarodnoj konferenciji “Održivi razvoj(lokalnih zajednica) Euro-Mediterana” u Zadru

Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva u suradnji s predstavnicima Zaklade Anna Lindh organizirala je konferenciju s tematskom raspravom “Održivi razvoj (lokalnih zajednica) Euro – Mediterana” u Zadru od 11. do 13. lipnja 2019. godine. Na konferenciji je sudjelovala i predstavnica HERE Križevci.

Društveno poduzetništvo – pokretač održivog razvoja na Euro – Mediteranu tema je o kojoj je bilo riječi prvog dana trodnevne međunarodne konferencije.

O važnosti društvenog poduzetništva kao i o projektima i iskustvima govorili su: g. Zoran Puljić iz Zaklade Mozaik (Bosna i Hercegovina), gđa Elena Badeanschi i g. Egidio Formilan iz Federazione Trentina della Cooperazione (Italija), g. Stefanos Valliantos iz Hellenic Foundation For Culture (Grčka) te g. Abdallah Sobeih iz SWIDEAS (Švedska).

Drugog dana trodnevne međunarodne konferencije “Održivi razvoj (lokalnih zajednica) Euro-Mediterana” govorilo se o ulozi žena u razvoju lokalnih zajednicakao i o održivom razvoju otoka naMediteranu.

Panelistice drugog dana konferencije bilie su gđa Rada Borić iz hrvatskog Centra za ženske studije, članica Upravnog odbora ALF-a, bivša senatorica i ministrica visokog obrazovanja Jordana, gđa Rowaida al Maitah, gđa Inet Lelite, Women’s NGOs Cooperation Network of Latvia te gđa Alicia Abrid, Arab Woman’s Solidarity Association Belgium zajedno su utvrdile određene probleme s kojima se žene danas susreću u društvu iznoseći različite izazove u svojim zemljama. Tijekom panela naglašena je i važnost izgradnje mostova potpore među ženama.
Rolanda Sliaziene, Diversity Development Group iz Litve predstavila je uspješan projekt “Create a puppet, create yourself” (Stvori lutku, stvori sebe) koji ima za cilj razbiti i pomaknuti granice unutar samog sebe.

Druga tema o kojoj se govorilo drugog dana konferencije je Održivi razvoj otoka na Mediteranu. Gospođa Sanja Rendić-Miočević iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije predstavila je Nacionalnu razvojnu strategiju hrvatskih otoka do 2030. godine čiji je cilj razvijanje koncepta pametnih otoka.
Glavne smjernice programa Rijeka 2020 predstavila je gđa Iva Sušić, Projekt Rijeka 2020., stavljajući naglasak na programe koji će biti održani na kvarnerskim otocima. Program djelovanja društva na otoku Zlarinu gdje je cilj očuvati zdrav okoliš predstavio je g. Sylvain Petit, The Priority Actions Programme/Regional Activity Centre (PAP/RAC). O Izazove s kojima se susreću stanovnici otoka Oliba govorio je g. Denis Kleva, Udruga Sol –Olib dok je g. Gian Luca Atzori, Rete Italiana Dialogo Euromediterraneo – RIDE, istaknuo važnost očuvanja kulturne raznolikosti na talijanskim ali i mediteranskim otocima.

Obnovljivi izvori energije te pametni gradovi teme su koje su obilježile treći i posljednji dan međunarodne konferencije o Održivom razvoju (lokalnih zajednica) Euro – Mediterana. Oko 90 sudionika iz 17 zemalja tako se kroz različite primjere i iskustva moglo izravno upoznati o načinu i važnosti korištenja obnovljivih izvora energije, kao i o tome što su i na koji način funkcioniraju pametni gradovi.
O ovoj temi govorili su g. Daniele Messina, FMPS Italija, g. Toni Vidan, EGSO Hrvatska, g. Adriano Bisello, EURAC Italija te gđa Ivana Rogulj, Društvo za oblikovanje održivog razvoja Hrvatska.

Stručnjaci iz Italije predstavili su programe koji potiču održivi razvoj a koji se uspješno provode na područjima iz kojih oni dolaze, istaknut je uspjeh u snižavanju emisije stakleničkih plinova u području grada Siene i istoimene provincije. Naime, ova provincija 2011. godine prva je u svijetu dobila GHG certifikat po ISO standardima. Predstavljen je i projekt pametnih gradova s obzirom da su Bolzano i Innsbruck za sada jedina dva pametna grada u Europskoj uniji.

Projekt RMPPI (Renewable Micro Power Plant Initiative) koji ima za cilj ojačati i mobilizirati istraživačke i inovativne kapacitete za rješavanje problema integracije obnovljivih izvora energije predstavljen je sudionicima konferencije a u završnim zaključcima naglašena je važnost energije koju bi mogla proizvoditi lokalna zajednica.

Završena trodnevna konferencija u Zadru predstavlja svojevrsnu pripremu za uključivanje organizacija civilnoga društva u aktivnosti koje se planiraju za ALF EURO-MED FORUM 2020, koji će se održati u travnju 2020. godine u Šibeniku s ciljem povećanja utjecaja interkulturnog djelovanja suočenog s izazovima lokalnih zajednica Euro – Mediterana.